Voda

Srbija prerađuje 10 odsto otpadnih voda, sedam puta manje nego EU

Srbija preradjuje 10 odsto otpadnih voda, sedam puta manje nego EU

Slika: ekologija.gov.rs

Objavljeno

22.03.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.03.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija ne raspolaže velikim zalihama pijaće vode i zato voda, kao resurs od strateškog značaja, mora imati i odgovarajući tretman – od uspostavljanja potrebne infrastrukture do izgradnje savremenih sistema za preradu otpadnih voda, rečeno je na današnjem seminaru o primeni direktiva Evropske unije o upravljanju vodama.

Drugi po redu seminar o primeni dirketivima EU na ovu temu, na Svetski dan voda, održan je u Beogradu, u u okviru projekta Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine (EAS), koji finansira Evropska unija, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Udruženjem za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo.

Kao jedan od svojih prioritetnih zadataka u oblasti voda, Ministarstvo zaštite životne sredine navodi zaštitu površinskih voda koje su sve ugroženije zbog klimatskih promena ali i neodgovornog ponašanja ljudi u Srbiji, kao i u celom svetu.

Izvorišta i zalihe pijaće vode strateški su resurs svake države, a Srbija nema velikih zaliha. I ono što ima  neracionalno se koristi, po oceni mininstra Trivana, pa se najveći deo stanovništva snabdeva iz podzemnih izvora. Zbog toga je neohodno pre svega uspostaviti neophodnu infrastrukturu.

U Srbiji se prerađuje oko 10 posto otpadnih voda, odnosno sedam puta manje nego u zemljama Evropske unije. Od nekoliko desetina sistema za preradu otpadnih voda koji trenutno postoje u Srbiji, možda tek pet funkcioniše na zadovoljavajući način. Srbiji je potrebno 300 sistema za prečišćavanje vode, naveo je ministar, što je investicija od 4 do 5 milijardi evra.

Upravljanje vodama u Srbiji predstavlja najveći izazov u okviru postupka pridruživanja Evropskoj uniji, po oceni Filipa Radovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine. Ali istovremeno je i šansa za bolji kvalitet voda, zdraviju životnu sredinu i razvoj.

Neke aktivnosti, dodao je, već su počele: u Vojvodini, gde je voda najlsabijeg kvaliteta, počelo je sanacijama na lokalu, radi se na postrojenjima za preradu otpadnih voda i u Leskovcu i Kraljevu, a sprema se dokumentacija za Novi Sad i Niš.

Kako je ministarstvo saopštilo, u pripremi su specifični planovi za implementaciju direktiva u oblasti voda kako bi planirane mere bile u skladu sa planiranim troškovima za postizanje ciljeva. Ovi planovi su i osnov za dalje smernice za usklađivanje strateškog i pravnog osnova Srbije sa pravnim propisima Evropske unije, koji su obimni, zahtevni, kompleksni i skupi za implementaciju, ali i neophodni za zaštitu životne sredine i kvaliteta voda, kao i očuvanje zdravlja građana Srbije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

22. mart 2018. - Veliko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trebalo bi da pomogne očuvanju kvaliteta vode i biodiverziteta Dunava i Save

Svetski dan okeana 2024

Svetski dan okeana 2024: probudimo nove dubine

22. mart 2018. - 'Probudimo nove dubine' slogan je ovogodišnjeg Svetskog dana okeana, koji se obeležava svakog 8. juna od 2008. godine

Klimatske promene ugrozavaju vodne resurse severne Grcke

Reke, jezera severne Grčke nestaju usled klimatskih promena

22. mart 2018. - Sa sve višim temperaturama i nedostatkom padavina, smanjenje vodostaja u rekama i jezerima širom Grčke dobija dramatične razmere.

Liverpul planira izgranju elektrane na plimu i oseku

Liverpul planira najveću elektranu na plimu i oseku na svetu

22. mart 2018. - Liverpul planira izgradnju najveće elektrane na svetu na plimu i oseku, kapaciteta 700 megavata