Voda

Srbija prerađuje 10 odsto otpadnih voda, sedam puta manje nego EU

Srbija preradjuje 10 odsto otpadnih voda, sedam puta manje nego EU

Slika: ekologija.gov.rs

Objavljeno

22.03.2018.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

22.03.2018.

Komentari

0

Podeli

Srbija ne raspolaže velikim zalihama pijaće vode i zato voda, kao resurs od strateškog značaja, mora imati i odgovarajući tretman – od uspostavljanja potrebne infrastrukture do izgradnje savremenih sistema za preradu otpadnih voda, rečeno je na današnjem seminaru o primeni direktiva Evropske unije o upravljanju vodama.

Drugi po redu seminar o primeni dirketivima EU na ovu temu, na Svetski dan voda, održan je u Beogradu, u u okviru projekta Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine (EAS), koji finansira Evropska unija, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Udruženjem za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo.

Kao jedan od svojih prioritetnih zadataka u oblasti voda, Ministarstvo zaštite životne sredine navodi zaštitu površinskih voda koje su sve ugroženije zbog klimatskih promena ali i neodgovornog ponašanja ljudi u Srbiji, kao i u celom svetu.

Izvorišta i zalihe pijaće vode strateški su resurs svake države, a Srbija nema velikih zaliha. I ono što ima  neracionalno se koristi, po oceni mininstra Trivana, pa se najveći deo stanovništva snabdeva iz podzemnih izvora. Zbog toga je neohodno pre svega uspostaviti neophodnu infrastrukturu.

U Srbiji se prerađuje oko 10 posto otpadnih voda, odnosno sedam puta manje nego u zemljama Evropske unije. Od nekoliko desetina sistema za preradu otpadnih voda koji trenutno postoje u Srbiji, možda tek pet funkcioniše na zadovoljavajući način. Srbiji je potrebno 300 sistema za prečišćavanje vode, naveo je ministar, što je investicija od 4 do 5 milijardi evra.

Upravljanje vodama u Srbiji predstavlja najveći izazov u okviru postupka pridruživanja Evropskoj uniji, po oceni Filipa Radovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine. Ali istovremeno je i šansa za bolji kvalitet voda, zdraviju životnu sredinu i razvoj.

Neke aktivnosti, dodao je, već su počele: u Vojvodini, gde je voda najlsabijeg kvaliteta, počelo je sanacijama na lokalu, radi se na postrojenjima za preradu otpadnih voda i u Leskovcu i Kraljevu, a sprema se dokumentacija za Novi Sad i Niš.

Kako je ministarstvo saopštilo, u pripremi su specifični planovi za implementaciju direktiva u oblasti voda kako bi planirane mere bile u skladu sa planiranim troškovima za postizanje ciljeva. Ovi planovi su i osnov za dalje smernice za usklađivanje strateškog i pravnog osnova Srbije sa pravnim propisima Evropske unije, koji su obimni, zahtevni, kompleksni i skupi za implementaciju, ali i neophodni za zaštitu životne sredine i kvaliteta voda, kao i očuvanje zdravlja građana Srbije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Probistip Toksicno jalovište u Probistipu zamenice solarna elektrana

Toksično jalovište u Probištipu zameniće solarna elektrana

22. mart 2018. - Opština Probištip u Severnoj Makedoniji će potražiti investitora koji bi sanirao rudarsko jalovište i izgradio solarnu elektranu

Inicijativa Pravo na vodu organizuje foto-safari javnih česama

Inicijativa Pravo na vodu organizuje Foto-safari javnih česama

22. mart 2018. - Inicijativa Pravo na vodu je objavila poziv građanima na svoj Foto-safari gde oni treba da fotografišu javne česme u svom kraju

Čuvari Homolja organizuju celonedeljni ekološki skup na Crnom Vrhu

Čuvari Homolja organizuju celonedeljni ekološki skup na Crnom vrhu

22. mart 2018. - Članovi udruženja građana Čuvari Homolja organizuju celonedeljni ekološki skup protiv zagađenja izvorišta pijaće vode i prirode na Čoka Rakiti na Crnom vrhu

Grci se izborili protiv privatizacije dva najveca vodovoda

Grci pobedili u borbi protiv privatizacije atinskog, solunskog vodovoda

22. mart 2018. - Nakon više od decenije otpora planu prodaje, Grčka je dva najveća vodovoda i kanalizacije, atinski i solunski, vratila pod svoju direktnu kontrolu