Energetska kriza

Srbija će na uvoz struje i uglja do kraja godine potrošiti milijardu evra

Mihajlovic EPS ce na uvoz struje i uglja do kraja godine potrositi milijardu evra

Foto: iStock

Objavljeno

08.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu evra, a uvoz će se nastaviti sve do 2024. godine, izjavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarska rudarstva i energetike.

Milijardu evra je, kako je objasnila Zorana Mihajlović, procena ukupnog iznosa neophodnog za nabavku struje i uglja do kraja godine, uključujući i oko 530 miliona evra za uvoz od 12. decembra, kada se desio kolaps u Elektroprivredi Srbije (EPS), do kraja aprila. Ceh uvoza struje je mnogo veći zbog energetske krize jer se struja prethodnih godina uvozila po 30 do 50 evra po megavat-satu (MWh), a danas su cene tri do četiri puta veće.

Da podsetimo, 12. decembra je zbog lošeg kvaliteta uglja, i nedovoljnih količina, naglo smanjena proizvodnja u dve najveće termoelektrane EPS-a – Nikola Tesla A i B (TENT A i TENT B), pa su termoelektrane radile sa samo 1.000 megavata (MW) snage umesto sa oko 3.000, a uvoz je dostigao i 45 odsto potrošnje.

EPS i sada uvozi struju, što se nije dešavalo godinama unazad

Uvoz od tada nije prestajao, pa EPS i sada uvozi struju, što nikada nije radio u ovom periodu godine. Zorana Mihajlović kaže da Srbija svakog dana uvozi električnu energiju da bi zadovoljila od 10 do 17 odsto svoje potrošnje. To je posledica, kako je rekla, manjim delom remonta u EPS-u, a većim onoga što se desilo u decembru prošle godine, preneli su lokalni mediji.

Srbija će morati da potroši verovatno i milijardu evra do kraja godine za uvoz električne energije i uglja samo zato što neko nije radio svoj posao, istakla je Mihajlović. Ona je navela da će EPS tek početkom 2024. moži da obezbedi proizvodnju energije za domaće potrebe, kao što je to bilo pre 12. decembra prošle godine.

U kopove se mora uložiti 150 miliona evra

Ona je objasnila da EPS mora da uloži najmanje 150 miliona evra kako bi površinski kopovi u Rudarskom basenu Kolubara davali dovoljne količine uglja. Problem je, kako je dodala, što EPS prethodnih godina nije vodio računa o kopovima.

Među greškama koje su napravljene ona je navela da je planiranje bilo loše, pa tako nije na vreme skinuta otkrivka sa uglja, niti je pripremljena infrastruktura, kao što su putevi. Mihajlović je naglasila da je nemoguće kopove pripremiti u kraćem vremenskom periodu.

Inače, Vlada Srbije je EPS-u dozvolila da uveze četiri miliona tona uglja do kraja 2023, i prvi ugovori sa rudnicima Pljevlja i Banovići su potpisani.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

nemacka baterije zahtevi bnetza

Nemačka dobila zahteve za instaliranje baterija kapaciteta 661 GWh

8. jun 2022. - Trenutno u Nemačkoj radi 921 velika baterija. One imaju ukupnu snagu 2,3 GW i kapacitet skladištenja od oko 3,2 GWh

svet energija vetra rekord wwea izvestaj 2025

Svet instalirao 64 odsto više vetroelektrana u prvoj polovini 2025.

8. jun 2022. - Gradnja vetroelektrana u svetu povećana je 64 odsto u prvoj polovini 2025. godine, prema izveštaju Svetske asocijacije za energiju vetra

I Rumunija suocena s rekordno losom hidroloskom situacijom

I Rumunija suočena s rekordno lošom hidrološkom situacijom

8. jun 2022. - Hidroelectrica, rumunski operator hidroelektrana i snabdevač strujom, očekuje rekordno nisku godišnju proizvodnju, usled surove suše

cbam-srbija-zapadni-balkan-eu-dekarbonizacija-energetska-zajednica-ljubo-macic

Maćić: Izuzeće od CBAM-a za struju donelo bi Srbiji pogubno brzu dekarbonzaciju, taksa blokira i spajanje tržišta sa EU

8. jun 2022. - Evropska komisija priznaje da problemi sa primenom CBAM-a postoje, ali odgovore nije ponudila, kaže Ljubo Maćić, specijalni savetnik u Ekonomskom institutu