Energetska kriza

Srbija će na uvoz struje i uglja do kraja godine potrošiti milijardu evra

Mihajlovic EPS ce na uvoz struje i uglja do kraja godine potrositi milijardu evra

Foto: iStock

Objavljeno

08.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu evra, a uvoz će se nastaviti sve do 2024. godine, izjavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarska rudarstva i energetike.

Milijardu evra je, kako je objasnila Zorana Mihajlović, procena ukupnog iznosa neophodnog za nabavku struje i uglja do kraja godine, uključujući i oko 530 miliona evra za uvoz od 12. decembra, kada se desio kolaps u Elektroprivredi Srbije (EPS), do kraja aprila. Ceh uvoza struje je mnogo veći zbog energetske krize jer se struja prethodnih godina uvozila po 30 do 50 evra po megavat-satu (MWh), a danas su cene tri do četiri puta veće.

Da podsetimo, 12. decembra je zbog lošeg kvaliteta uglja, i nedovoljnih količina, naglo smanjena proizvodnja u dve najveće termoelektrane EPS-a – Nikola Tesla A i B (TENT A i TENT B), pa su termoelektrane radile sa samo 1.000 megavata (MW) snage umesto sa oko 3.000, a uvoz je dostigao i 45 odsto potrošnje.

EPS i sada uvozi struju, što se nije dešavalo godinama unazad

Uvoz od tada nije prestajao, pa EPS i sada uvozi struju, što nikada nije radio u ovom periodu godine. Zorana Mihajlović kaže da Srbija svakog dana uvozi električnu energiju da bi zadovoljila od 10 do 17 odsto svoje potrošnje. To je posledica, kako je rekla, manjim delom remonta u EPS-u, a većim onoga što se desilo u decembru prošle godine, preneli su lokalni mediji.

Srbija će morati da potroši verovatno i milijardu evra do kraja godine za uvoz električne energije i uglja samo zato što neko nije radio svoj posao, istakla je Mihajlović. Ona je navela da će EPS tek početkom 2024. moži da obezbedi proizvodnju energije za domaće potrebe, kao što je to bilo pre 12. decembra prošle godine.

U kopove se mora uložiti 150 miliona evra

Ona je objasnila da EPS mora da uloži najmanje 150 miliona evra kako bi površinski kopovi u Rudarskom basenu Kolubara davali dovoljne količine uglja. Problem je, kako je dodala, što EPS prethodnih godina nije vodio računa o kopovima.

Među greškama koje su napravljene ona je navela da je planiranje bilo loše, pa tako nije na vreme skinuta otkrivka sa uglja, niti je pripremljena infrastruktura, kao što su putevi. Mihajlović je naglasila da je nemoguće kopove pripremiti u kraćem vremenskom periodu.

Inače, Vlada Srbije je EPS-u dozvolila da uveze četiri miliona tona uglja do kraja 2023, i prvi ugovori sa rudnicima Pljevlja i Banovići su potpisani.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija dalekovod kodar elnos mepso hrvatska srbija bih

Firme iz Hrvatske, BiH i Srbije grade dalekovod u Severnoj Makedoniji

8. jun 2022. - Posao obuhvata izgradnju 400 kV dalekovoda od 400/110 kV TS Bitola 2, preko 400/110 kV TS Ohrid, do granice Severna Makedonija -Albanija

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

8. jun 2022. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

evropska unija energetika 2050 scenario troskovi hitachi studija

Energetski sistem zasnovan na obnovljivoj energiji je najjeftiniji put da EU dostigne klimatsku neutralnost

8. jun 2022. - To je rezultat poređenja pet scenarija razvoja energetskog sistema Evropske unije u studiji koju je za WindEurope izradio Hitachi Energy

eu evropa nemacka inercija usluge trziste sistem vetroelektrane solar termoelektrane

Nemačka pokreće tržište usluga inercije – baterije zamenjuju termoelektrane u stabilizaciji sistema

8. jun 2022. - Nemačka će tako biti među retkim zemljama u Evropi i svetu koje su krenule u uvođenje tržišta usluga inercije