Električna energija

Slovenija zainteresovana za podmorski kabl, hidroelektrane u Crnoj Gori

Slika: Vlada Crne Gore

Objavljeno

12.04.2017.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

12.04.2017.

Država

Komentari

0

Podeli

Prvog dana Zajedničke komisije za implementaciju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Slovenije, ova alpska zemlja je izrazila spremnost da proširi saradnju u sektoru energetike sa Crnom Gorom tako što će koristiti kapacitet podmorskog visokonaponskog kabla između Crne Gore i Italije, kao i učešćem u eksploataciji energetskog potencijala reka Morače i Komarnice, objavljeno je na zvaničnoj internet stranici crnogorske vlade.

Zamenik premijera crnogorske vlade Milutin Simović susreo se sa slovenačkim ministrom za infrastrukturu Peterom Gašperšičem, sa kojim je razmotrio bilateralne odnose dveju zemalja, a ujedno je i iskoristio priliku da predstavi tekuće projekte u Crnoj Gori koji imaju potencijal da ovu balkansku zemlju transformišu u regionalno energetsko čvorište.

Projekat podvodnog viokonaponskog kabla do Italije, čija vrednost je procenjena na 800 miliona evra, deo je Trans-balkanskog električnog koridora koji treba da poveže Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru sa električnom mrežom Evropske unije.

Italijanski operater za prenos električne energije Terna položio je kabl ispod Jadranskog mora u februaru prošle godine, a čitav projekat trebalo bi da bude završen do kraja 2017.

Prema rečima menadžmenta Terne, ovaj projekat je deo strategije kompanije da izgradi mediteranski energetski čvor koji bi učvrstio veze između Slovenije, Francuske i Švajcarske. Izvršni menadžer Terne Mateo del Fante naglasio je važnost Crne Gore kao mosta preko kojeg će Italija da uđe na balkansko tržište energije. Terna će da obezbedi 80% investicija, dok će Elektroprivreda Crne Gore investirati 100 miliona evra, što je dovoljno da se izgradi podstanica u Lastvi i kopnena linija prema Pljevljima.

740 miliona evra investicija u nove hidroelektrane

Vlada Crne Gore predstavila je slovenačkoj delegaciji planove za dalji razvoj hidroenergetskog sektora u zemlji. U skladu sa onim što je Vlada ranije najavila u planu je izgradnja četiri hidrocentrale na reci Morači, čiji bi kombinovani kapacitet bio 238 MW a predviđena godišnja proizvodnja 694 GWh. Vrednost projekta procenjena je na 540 miliona evra, a sva četiri objekta trebalo bi da budu završeni u roku od šest godina.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prošle godine je nalavila je  investiciju od 240 miliona evra za izgradnju hidrocentrale od 170 MW na reci Komarnici. Razgovore o ovom projektu, EPCG je vodio i sa kompanijom EPS. Tada je dogovoreno formiranje radne grupe i da se ove tokom 2017. godine usklade odredbe aneksa originalnog ugovora o implementaciji za Komarnicu kao i da se pripremi dokumentacija.

 

 

Tagovi: , ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

kina energetska tranzicija

Kina na dobrom putu da dostigne klimatsku neutralnost do 2060.

12. april 2017. - Kina ostvaruje ogroman napredak u nameri da smanji neto emisije na nulu, navodi se u izveštaju norveške konsultantske firme DNV

Atinska opstina Halandri solarnu energetsku zajednicu gradanima

Atinska Opština Halandri osniva solarnu energetsku zajednicu s građanima

12. april 2017. - Opština Halandri je pozvala domaćinstva da se priključe njenoj energetskoj zajednici investiranjem do po 3,500 evra u solarnu elektranu

vukovar solarni paneli sunce nad vukovarom

Grad Vukovar solarnim panelima smanjio račun za struju za 90.000 evra

12. april 2017. - Grad Vukovar instalirao je 12 solarnih elektrana, ukupne instalisane snage 863 kW, na javnim zgradama u svom vlasništvu

Solarne-elektrane-industrijskim-zonama-Severnoj-Makedoniji-fabrike-izvoze-EU

Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji za fabrike koje izvoze u EU

12. april 2017. - Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji snabdevaće fabrike koje izvoze u EU, pa neće morati da plaćaju CBAM na struju.