Električna energija

Slovenačke opštine dekarbonizuju daljinski sistem grejanja zajedno sa termoelektranom Šoštanj

slovenija saleska regija dekarbonizacija grejanje tes ugalj opstine

Foto: KPV

Objavljeno

28.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Tri slovenačke opštine u Šaleškoj dolini, Termoelektrarna Šoštanj (TEŠ) i komunalno preduzeće Velenje potpisali su ugovor o saradnji kako bi lokalni sistem daljinskog grejanja sa uglja prebacili na korišćenje toplotnih pumpi, solarne elektrane, kogeneraciju.

Šaleška dolina je deo Savinjsko-Šaleške regije i sa Zasavjem predstavlja dva slovenačka regiona uglja koji, uz ostale širom Evropske unije, mogu da dobiju pomoć za sprovođenje energetske tranzicije.

Opštine Velenje, Šoštanj i Šmartno ob Paki, termoelektrana TEŠ, koja je deo kompanije Holding Slovenske elektrarne (HSE), i Komunalno podjetje Velenje (KPV) planiraju da sredstva za dekarbonizaciju daljinskog grejanja zatraže iz Fonda za pravednu tranziciju Evropske Unije, saopštilo je preduzeće KPV.

Ugovor o saradnji na planiranju transformacije sistema daljinskog grejanja Šaleške doline je osnov za izradu projektne dokumentacije za postepeni prelazak na obnovljive izvore energije. I, kako se navodi, predstavlja prvi korak na putu ka Šaleškoj dolini bez CO2.

Šaleška dolina mora u roku od deset godina da napusti ugalj

To znači da će, kako se navodi, stručnjaci sa obe strane zajednički pripremiti tehničku i projektnu osnovu za zajednički koncept.

Taj koncept čine toplotne pumpe na lokaciji TEŠ-a, zajedno sa solarnim elektranama, zatim kogeneracija električne i toplotne energije sa kotlom koji omogućava korišćenje različitih goriva, toplotna pumpa na centralnom postrojenju za prečišćavanje vode i modernizacija mreže i stanica kojima upravlja KPV.

Toplotne pumpe i solarne elektrane bila bi postavljene na lokaciji TEŠ-a

U Šaleškoj dolini moramo u roku od deset godina da pređemo na čist izvor energije, pa je potrebno što pre definisati investicije i mere kojima će prioritet biti restrukturiranje sistema daljinskog grejanja, naveo je KPV, i dodao da je TEŠ odlična energetska lokacija koju bi trebalo iskoristiti.

KPV planira da, zajedno sa opštinama Velenje i Šoštanj, već ove godine podnese prijavu za povlačenje sredstava iz Fonda pravednu tranziciju.

Inače, Sloveniija planira da prestane da koristi ugalj u energetici 2033.

Sistem daljinskog grejanja u Šaleškoj dolini je prvi takav sistem izgrađen u bivšoj SFRJ

Prva faza transformacije daljinskog sistema grejanja je već u toku i doneće smanjenje emisija CO2 za 25.269 tona i potrošnje uglja za 21.150 tona, kao i godišnju uštedu toplotne energije u iznosu od 76.559 MWh ili oko 25 odsto. Početkom sledeće godine KPV planira da započne modernizaciju distributivne mreže i instalaciju prve elektrane na obnovljivu energiju.

Daljinski sistem grejanja u Šaleškoj dolini snabdeva više od 35.000 kupaca, i, kako tvrdi KPV, bio je prvi u SFRJ kada je pušten u rad 1959.

Ugovor su potpisali generalni direktor TEŠ-a Branko Debeljak, direktor KPV-a Gašper Škarja i predsednici tri opštine, koje su i vlasnici ovog komunalnog preduzeća: opštine Velenje Peter Dermol, opštine Šoštanj Boris Goličnik i opštine Šmartno ob Paki Janko Kopušar.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

28. avgust 2023. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

28. avgust 2023. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

28. avgust 2023. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

28. avgust 2023. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini