Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je aktivnosti na nivou entiteta i države BiH kako bi do kraja godine bio uveden sistem za trgovinu emisijama CO2.
Govoreći o prekograničnoj taksi na CO2 koju od 1. januara 2026. godine uvodi Evropska Unija on je rekao da je to ozbiljan izazov zbog kojeg se na državnom nivou mora delovati brzo i odlučno, prenela je agencija Fena.
U suprotnom će hiljade radnih mesta biti ugroženo, a izvoz industrije BiH će drastično pasti, istakao je on.
Premijer je najavio zajedničke aktivnosti entitetskih i državnih institucija sa ciljem uspostavljanja sistema za trgovinu emisijama (eng. emission trading system – ETS) do kraja 2025.
Uvođenje Mehanizma za prekogranično prilagođavanja ugljenika (eng. CBAM) od 1. januara 2026. znači naplatu takse na uvoz cementa, gvožđa, čelika, aluminijuma, đubriva, vodonika i električne energije u EU iz zemalja koje nemaju oporezivanje emisija CO2. Jedna od njih je i BiH, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana.
Nikšić: Ako BiH želi da zadrži izvoz u EU mora hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje
Nikšić je objasnio da ako BiH želi da zadrži izvoz u EU mora hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje. On je podsetio da je BiH jedina zemlja u regionu bez berze električne energije, kao i da je vreme da svi nivoi vlasti deluju zajedno i odgovorno.
Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, smatra da je uvođenje sopstvenog ETS sistema najbolji način da se zaštiti domaća privreda i da se sredstva od taksi zadrže u BiH. Bez njega, kako je dodao, desetine miliona evra će završavati u budžetu EU.
Taj novac bi se onda koristio za modernizaciju proizvodnih pogona, smanjenje emisija i ubrzanje zelene tranzicije, rekao je Lakić.
Ministarstvo, prema njegovim rečima, priprema finansijsku podršku putem Razvojne banke FBiH za preduzeća koja instaliraju solarne panele. Tako će im, kako tvrdi, omogućiti proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i izbegavanje CBAM-a.
Nada umire poslednja
Inače, BiH i Crna Gora su tražile odlaganje primene CBAM-a, kao i regulator ENTSO-E, ali EU je potvrdila da primena počinje kao što je planirano. Energetska zajednica je potvrdila da nio od članica, pa ni BiH, ne može da dobije izuzeće na plaćanje CBAM-a na struju do 1. januara.
Kakve će biti posledice uvođenja CBAM-a videće se relativno brzo jer 1. janur nije daleko. Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) nedavno je saopštila da će biti ugrožena radna mesta i opstanak firmi, koje zapošljavaju oko sedam odsto radne snage i čine 11 odsto BDP-a Srbije.
Zvanična analiza pokazala je da bi gubitak za ekonomiju BiH mogao da bude od 722 miliona do 3,17 milijardi konvertibilnih maraka.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.