Električna energija

Zapadni Balkan ne može da izbegne plaćanje CBAM-a na izvoz struje u EU od 2026.

zapadni balkan cbam izvoz struje eu srbija bih makedonija crna gora

Foto: Albrecht Fietz from Pixabay

Objavljeno

03.12.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.12.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nijedna od ugovornih strana Energetske zajednice, uključujući one na Zapadnom Balkanu, kako sada stvari stoje, ne može da dobije izuzeće od prekogranične takse na CO2 (eng. CBAM) za izvoz električne energije do početka njene implementacije 1. januara 2026. godine, izjavio je Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Bez izuzeća, ugovorne strane, uključujući Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Srbiju, moraće da snose dodatne troškove svog izvoza električne energije u Evropsku uniju. To je posledica dugo najavljivanog Mehanizma prekograničnog prilagođavanja cene ugljenik (eng. Carbon Border Ajustement Mechanism), koji će Evropska unija uvesti 1. januara 2026. godine.

Da podsetimo, CBAM predstavlja porez koji će EU naplaćivati na električnu energiju, aluminijum, cement, đubrivo, vodonik, gvožđe i čelik uvežene iz zemalja u kojima ne postoji oporezivanje CO2. Zapadni Balkan podrazumeva osim pomenute četiri zemlje i Albaniju i Kosovo*, ali one ne izvoze električnu energiju sa emisijama CO2 u EU.

Postavlja se pitanje koliki će biti ti dodatni troškovi za sve one koji izvoze elektrčnu energiju iz regiona, a pre svega za državne elektroprovrede od 1. januara 2026. Na pitanje da li može da napravi odnos između prihoda izvoznika i iznosa nove takse koju će morati da plaćaju, on odgovara da je to moguće, ali da ta računica zavisi od specifičnih varijabli kao što su intenzitet CO2 izvezene struje, stope CBAM-a i obima izvoza.

Za 2023. troškovi CBAM-a za izvoz Srbije u EU procenjeni su na 1,07 milijardi evra

Nedavno objavljeni izveštaj Praćenje spremnosti za prekograničnu taksu na CO2 Evropske unije (eng. Energy Community Secretariat’s CBAM-Readiness Tracker), Sekretarijata Energetske zajednice, mogao bi da dočara sliku troškova.

Izveštaj sadrži tabelu sa troškovima CBAM-a za izvoz struje iz članica Energetske zajednice u EU, uključujući i tranzit, za 2023, i uz prosečnu mesečnu cenu emisionih jedinica sa aukcija u okviru Sistema za trgovanje emisijama EU (eng. EU ETS).

Kalkulacija daje procenu veličine dodatnih troškova koji bi trebalo da se dodaju ukupnim troškovima uvoza električne energije, navodi se u Izveštaju. Treba reći da CBAM plaćaju uvoznici.

zapadni balkan cbam izvoz struje eu porez srbija bih makedonija crna gora

Za 2023. troškovi CBAM-a za srpski izvoz procenjeni su na 1,07 milijardi evra, dok bi ukupna cifra za Crnu Goru, BiH i Severnu Makedoniju bila 797 miliona evra.

Članice će kasniti, samo je pitanje koliko, pojašanjava Lorkovski tokom brifinga za medije o predstojećem Ministarskom savetu.

Najzahtevniji uslovi za izuzeće, su, prema njegovim rečima, spajanje tržišta električne energije članica i EU zemalja, kao i to što članice moraju da daju oabvezu da će ubvesti oporezivanje CO2. Samo za spajanje tržišta potrebno je 18 meseci za obavljanje posla od kada se urade sve pripreme.

Lorkovski je napomenuo da je, za sada, napredovalo samo spajanje tržišta Crne Gore i Italije i da se očekuje da će biti operativno do sredine 2026.

„Srbija je predložila da se region Zapadnog Balkana podeli na dva podregiona“

On je takođe rekao da druge zemlje Zapadnog Balkana nisu učinile mnogo na povezivanju tržišta, ali i tu se nešto dešava. Naime, Srbija je, kako kaže, predložila da se region Zapadnog Balkana podeli na dva podregiona.

Lorkovski najavljuje da bi danas u Briselu operatori prenosnog sistema Zapadnog Balkana trebalo da potpišu sporazum u vezi sa spajanjem tržišta.

On očekuje da će Ministarski savet pozdraviti sporazum, ukoliko danas bude potvrđen. Sporazum između operatora prenosnog sistema Zapadnog Balkana i susednih zemalja EU, uz pomoć organizacije ENTSO-E, predložiće alternativnu konfiguraciju u skladu sa zakonodavstvom EU, objašnjava on.

Kada bude odobren, kako ističe, omogućio bi da sve zainteresovane strane pristupe korporativnim sporazumima neophodnim za spajanje tržišta ugovornih strana i članica EU.

Sporazum bi mogao da odblokira i ubrza spajanje tržišta na Zapadnom Balkanu, poručuje Lorkovski.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

3. decembar 2024. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

3. decembar 2024. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

3. decembar 2024. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

3. decembar 2024. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E