Životna sredina

Odlaganje ukidanja upotrebe uglja bi skupo koštalo Bugarsku, Rumuniju i Grčku

ukidanje upotrebe uglja balkanske zemlje

Slika: Pixabay

Objavljeno

06.05.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.05.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pad tržišnih cena struje usled širenja virusa korona otvara mogućnost da se smanje troškovi zatvaranja termoelektrana koje koriste lignit. Ukoliko se ukidanje upotrebe uglja u tri balkanske države bude odlagalo, to će im naduvati izdatke, po nalazima iz studije koju je objavila Mreža za energetsku tranziciju u Jugoistočnoj Evropi.

Pandemija oboljenja COVID-19 naglo je oborila berzanske cene električne energije, što povećava gubitke termoelektrana na lignit u Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj. Pošto je to štetno fosilno gorivo već bilo postalo neprofitabilno, navodi se u studiji koju je objavio SE3T.net, svako odlaganje planova za ukidanje upotrebe uglja bilo bi skupo za te tri balkanske zemlje.

Rezultati analize uticaja na elektroenergetske sisteme i lokalnu privredu pokazali su da bi ranije zatvaranje najvećih gubitaša među pomenutim postrojenjima doprinelo stabilizaciji situacije u preostalima. Budući da države uglavnom subvencionišu proizvodnju i korišćenje uglja, njihovo stavljanje pod katanac bi olakšalo troškove koje snosi celo društvo, kažu u Mreži za energetsku tranziciju u Jugoistočnoj Evropi, kako se grupa zvanično zove.

Trenutni oštri gubici u termoelektranama znače da bi njihovo hitno zatvaranje koštalo manje. Troškovi će se inače nagomilati, pokazuje studija.

Budući da države uglavnom subvencionišu proizvodnju i korišćenje uglja, zatvaranje ovih termoelektrana bi olakšalo finansijski teret koji trpi celo društvo

Kriza zbog korona virusa veoma je oslabila potražnju za strujom, što doprinosi stabilnosti cena, napisali su istraživači u dokumentu nazvanom ‘Accelerated Lignite Exit in Bulgaria, Romania and Greece’. Oni, doduše, predviđaju skok veleprodajnih cena u scenariju ranog odustajanja od uglja. Ali tvrde i da mere energetske efikasnosti i „agresivnije širenje“ proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u rečenim balkanskim zemljama mogu da taj efekat ponište u roku od pet godina. Autori takođe preporučuju vladama da zaštite ranjive potrošače.

Mere energetske efikasnosti i „agresivnije širenje“ proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj mogu da ponište skok veleprodajnih cena električne energije očekivan posle zatvaranja elektrana na ugalj

Takva strategija može da se finansira preko Evropskog zelenog plana i njegovog mehanizma za pravednu tranziciju, dok se nestabilnost cena može utišati i interkonekcijama za električnu energiju među zemljama, pokazuje studija. Nije bilo indicija prepreka koje se tiču sigurnosti snabdevanja strujom u slučaju veoma ranog prekida korišćenja uglja, a to slabi značaj elektrana koje se drže na mreži da bi pokrile špic potražnje.

Grčka je „ostvarila impresivan napredak“ s ubrzavanjem napuštanja upotrebe uglja, stoji u dokumentu, pošto je ta balkanska zemlja nedavno u svom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) predložila da posle 2023. godine ostavi samo 660 megavata aktivnog kapaciteta na lignit. Istovremeno, Bugarska i Rumunija pomažu državnim postrojenjima da kupuju dozvole Evropske unije za ispuštanje ugljen-dioksida.

Obustavljanje korišćenja uglja bi godišnje oslobodilo, po proceni, 450 miliona evra u Bugarskoj, 900 miliona u Grčkoj i 200 miliona evra u Rumuniji

„Ova podrška će verovatno biti proglašena protivzakonitom državnom pomoći i dovesti do rasipničkog korišćenja javnih sredstava za zastarele elektrane, umesto podrške alternativama privlačnim u ekonomskom i smislu zaštite životne sredine“, dodali su istraživači. Oni su procenili godišnje državne subvencije na 450 miliona evra u Bugarskoj, 900 miliona u Grčkoj i 200 miliona evra u Rumuniji.

Martin Vladimirov iz CSD-a (Center for the Study of Democracy), jedan od autora, kazao je da bi sredstva oslobođena ukoliko se postojeće elektrane na lignit u Bugarskoj zatvore pre 2025. bila više nego dovoljna za neophodna ulaganja u obnovljive izvore tokom sledeće decenije.

Na ove tri zemlje otpada skoro deseti deo ukupnog kapaciteta termoelektrana na ugalj u EU.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Dimitar Dimitrov REIB BEF 2025 osiguranje baterije

Dimitar Dimitrov: Investitori u baterijske sisteme treba da traže osiguranje u ranoj fazi projekta

6. maj 2020. - Investitori treba da ostvare kontakt sa osiguravačima ili brokerima već u fazi razvoja projekta, rekao je Dimitrov na konferenciji BEF 2025

Institucije EU dogovorile pojednostavljenje CBAM nema odlaganja

Institucije EU dogovorile pojednostavljenje CBAM-a – nema odlaganja početka naplate

6. maj 2020. - Savet EU i Evropski parlament su se složili oko glavnih mera za pojednostavljenje CBAM-a. Nisu predviđene olakšice za zemlje u susedstvu.

slovenija subvencije baterijsko skladistenje

Slovenija odobrava 17 miliona evra subvencija firmama za baterijsko skladištenje

6. maj 2020. - Nove baterije se mogu kombinovati sa postojećim kapacitetima za skladištenje energije ili solarnim elektranama.

Srbija sporazum nuklearnoj energiji vodoniku juznokorejskim KHNP

Srbija sprema sporazum o nuklearnoj energiji, vodoniku s južnokorejskim KHNP-om

6. maj 2020. - Nakon kontakata s Rusijom, Slovenijom i Kinom i otpočinjanja saradnje sa Francuskom, Srbija očekuje sporazum s južnokorejskim KHNP-om