OIE

Novoinstalirani kapacitet iz vetra u EU 2023. rekordan, ali tempo mora da se duplira

Novoinstalirani kapacitet iz vetra u EU 2023. rekordan tempo duplira

Foto: Freepik

Objavljeno

12.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

WindEurope je izračunao da su u Evropskoj uniji 2023. puštene u rad vetroelektrane na kopnu ukupne snage 14 gigavata i još tri gigavata na moru. Međutim, ta asocijacija napominje da kapacitet mora da se povećava za po 30 gigavata godišnje da bi bili postignuti klimatski i ciljevi u domenu energetske bezbednosti.

Uprkos inflaciji, visokim ulaznim troškovima, zastojima u lancu snabdevanja, sporom izdavanju dozvola i ograničenja u pogledu prihvatanja novoinstaliranih kapaciteta na mrežu, operatori vetroelektrana u Evropskoj uniji pustili su prošle godine 17 gigavata u rad. Obim je bio nešto veći nego 2022, pa je postignut rekord, saopštio je WindEurope, ali i upozorio da je za ispunjavanje ciljeva za 2030. godišnje potrebno 30 gigavata.

Generalni direktor asocijacije Džajls Dikson izjavio je prošle nedelje za Balkan Green Energy News da se situacija menja na bolje u mnogim segmentima. Proizvođači vetroturbina počinju ponovo da ostvaruju profit, naglasio je.

Mere zacrtane u Paketu za vetroelektrane EU i Evropskoj povelji o vetru doprineće jačanju izgradnje i lanca snabdevanja u ovom sektoru, a tu je ključ u primeni na nacionalnom nivou, poručuje WindEurope. Vetar je zaslužan za 19 odsto električne energije proizvedene 2023, dodao je.

Holandija sada ima najveći vetropark na svetu

Po podacima kojima raspolože WindEurope, na kopnu je sagrađeno 14, a na moru tri gigavata. Nemačka ima najviše novoinstaliranog kapaciteta, a slede Holandija i Švedska. Holandija je najviše povećala kapacitet iz vetra na moru, uključujući postrojenje Hollandse Kust Zuid od 1,5 gigavata, trenutno najveću vetroelektranu na svetu, navodi organizacija.

Međunarodna agencija za energetiku je procenila da će u Evropi u periodu 2024-2028. biti instalirano 23 gigavata godišnje.

Ministri i ministarke zaduženi za energetiku u državama članicama EU potpisali su prošlog meseca Evropsku povelju o vetru i tako podržali Paket za vetroelektrane. Među glavnim merama su da se dalje pojednostavi izdavanje dozvola, unaprede propisi o aukcijama za izgradnju novih vetrofarmi kao i podrška javnim sredstvima proizvodnji vetroturbina i izgradnji ključne infrastrukture, podvukao je WindEurope.

Obnovljivi izvori dostigli udeo od 44 odsto u EU u proizvodnji električne energije

Hidroelektrane su u proizvodnji električne energije u EU 2023. učestvovale sa 13 procenata, u poređenju sa udelom solara od osam odsto i tri odsto iz biomase, stoji u saopštenju. Obnovljivi izvori su činili ukupno 44 odsto učinka.

Količina električne energije proizvedena po gigavatu kapaciteta nastavila je da raste, dodao je WindEurope. Faktor kapaciteta novih vetroelektrana na kopnu sada se kreće između 30 i 48 procenata, dok su nova postrojenja na stabilnih 50 odsto, izračunao je.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

12. januar 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

12. januar 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

12. januar 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

12. januar 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom