OIE

Najveći solarno-termalni sistem za pripremanje sanitarne tople vode na Balkanu nalazi se u Pančevu

solar termal pancevo topla voda

Slika; Prva faza solarno-termalnog sistema (JKP Grejanje)

Objavljeno

20.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Najveći sistem za pripremanje sanitarne tople vode uz pomoć solarne energije (solarno-termalni sistem) na Balkanu nalazi se u Pančevu, u okviru Javnog-komunalnog preduzeća „Grejanje“. Solarno-termalni sistem je, kako kažu ovom preduzeću, dokaz da je korišćenje solarne energije za zagrevanje vode jeftinije od fosilnih goriva, a pri tom se smanjuje zagađenje životne sredine, pa nameravaju da izgrade još napredniji sistem koji će proizvoditi i toplotnu energiju iz solara.

Pionirski poduhvat u sektoru sistema daljinskog grejanja Pančevo je pokrenulo 2017. godine kada je instalirano 360 solarnih termalnih kolektora ukupne snage 700 kW i godišnje proizvodnje od 600 MWh. Tada je to bio najveći solarno-termalni sistem u Srbiji i finansiran je iz IPA fondova u okviru prekogranične saradnje Srbija- Rumunija. Kolektori, površine 906 kvadrata, su postavljeni na konstrukciji iznad zemlje.

Solarno-termalni sistem ima snagu od 1 MW i godišnju proizvodnju od 900 MWh

Povećanje kapaciteta ovog sistema završeno je u martu ove godine, u okviru saradnje sa USAID-om, kada je dodato još 198 kolektora, pa je sada ukupna snaga malo veća od 1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja 900 MWh. Sada je to najveći solarno-termalni sistem na Balkanu.

Specifičnost druge faze je da su kolektori postavljeni na krovu koji je okrenut ka istoku i zapadu, pa je na krovu izgradjena posebna čelična konstrukcija koja je omogućila da se kolektori okrenu ka jugu, što je optimalno.

Prednosti ovog sistema su manji troškovi, smanjivanje emisija CO2, stabilna cena toplotne energije i 100% domaći izvor energije

Ukupna investicija za oba sistema je bila oko 600.000 evra, kada se uzme u obzir veoma veliki životni vek postrojenja od 25-30 godina i veoma mali operativni troškovi dobija se cena termalne energije manja od one dobijene iz prirodnog gasa, navode u JKP Grejanje.

Nije zanemarivo ni smanjenje emisija CO2 za više od 200 tona svake godine.

Ali, najvažnije je da će JKP Grejanje narednih 25-30 godina imati potpuno stabilnu cenu toplotne energije jer koristi solarnu energiju, što nije slučaj sa ostalim energentima, koji su berzanska roba. I, imaće 100% domaći izvor energije čime se povećava energetska nezavisnost zemlje.

Solarna energija će se koristiti i za grejanje

solar termal topla voda pancevo
Druga faza solarno-termalnog sistema za proizvodnju sanitarne tople vode

Zoran Božanić, izvršni direktor tehničkog sektora JKP Grejanja, kaže za Balkan Green Energy News, da solarno-termalni sistem obezbeđuje 15% ukupne potrebne energije za toplu sanitarnu vodu u Pančevu.

Srbija je idealna za korišćenje solarne energije za proizvodnju toplotne energije

solar termal pancevo topla voda bozanic

„Osnovna ideja instaliranja ovog sistema je bila da se pokaže da je korišćenje solarne energije za pripremu tople sanitarne vode potpuno isplativ posao, i da ima smisla postavljati kolektore svuda gde je potrebna sanitarna topla voda. Ali, to nije sve. Odlični efekti ovog projekta zainteresovali su stručne i poslovne ljude, koji imaju želju da se solarna energija koristi i za grejanje. Zahvaljujući parametrima u kojima rade naši daljinski sistemi grejanja, Srbija je idealna lokacija za tako nešto“, naveo je Božanić.

Korišćenje solarne energije za proizvodnju toplotne energije u sistemima daljinskog grejanja i zimi je donedavno bila samo ideja, ali je uspešno primenjena u Danskoj, već više od 15 godina.

U toku je izrada fizibiliti studije za solarno-termalni sistema koji bi se gradi zajedno sa EBRD-om

„Kod pripreme sanitarne tople vode toplotna energija se odmah koristi ili vrlo kratko skladišti, ali kod grejanja je potrebno dugotrajno skladištenje kako bi se energija dobijena od maja do septembra sačuvala i onda koristila u jesen i zimu“, navodi on.

Zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) urađena je studija prethodne izvodljivosti, a trenutno se radi i studija izvodljivosti, koja će dokazati opravdanost ovog koncepta.

EBRD u okviru Fonda za sisteme daljinske energetike iz obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu osim sa Pančevom sarađuje i sa gradovima Bor, Niš, Novi Sad i Zrenjanin na izradi studija izdovljivosti koje treba da pokažu da je instaliranje solarno-termalnih sistema u sistem daljinske energetike dobro i tehnološki napredno rešenje. Takođe, primena solarno-termlanih sistema trebalo bi da doprinese rešavanju velikog problema zagađenja vazduha u zemlji, ali i postizanju energetske nezavisnosti.

Pančevo bi moglo da obezbedi četvrtinu toplotne energije uz pomoć solarne energije

Prema rečima Božanića, solarni termalni kolektori i skladište trebalo bi da budu locirani u blizini toplane Kotež na površini od oko deset hektara. Kolektori bi zauzimali šest hektara, a skladište, koje je u stvari posebno opremljen bazen vode, bilo bi izgrađeno na preostala četiri hektara. Površina solarnih panela bila bi oko 35.000 kvadrata, a skladište bi imalo zapreminu od oko 150.000 kubika.

Skladište toplote bi imalo zapreminu od 150.000 kubika

„Toplota bi se jednim delom koristila direktno, a drugim pomoću apsorpcionih toplotnih pumpi. Toplotna energija ovog postrojenja obezbeđivala bi i do 24% potrebne energije za grejanje konzuma, i to zelene energije, što bi bilo prvo takvo postrojenje u jugoistočnoj Evropi i šire, s obzirom da ih sada ima samo u Danskoj i Kini, a naš projekat je odmakao dalje od nekoliko koji se pripremaju u EU“, istakao je Božanić.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

20. novembar 2020. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

20. novembar 2020. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU

EBRD finansira ogroman projekat solara s baterijama u Sremskoj Mitrovici

EBRD se sprema da finansira ogroman projekat solara s baterijama u Sremskoj Mitrovici

20. novembar 2020. - Fortis je sa EBRD-om potpisao mandatno pismo o finansiranju projekta solarne elektrane od 270 megavata sa BESS-om od 72 megavat-sata

kris rajt sad iea zelena tranzicija

Amerika preti izlaskom iz IEA zbog zelene tranzicije

20. novembar 2020. - Američki sekretar za energetiku Kris Rajt pozvao je Međunarodnu agenciju za energetiku (IEA) da se...