Energetska efikasnost

Nacrt izmena Zakona o planiranju i izgradnji: priključak na daljinsko grejanje biće besplatan u Srbiji

grejanje prikljucak besplatan nact zakona

Foto: Image by Gerd Altmann from Pixabay

Objavljeno

09.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

09.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Priključak na daljinsko grejanje, prirodni gas, vodovod i kanalizaciju u Srbiji će biti besplatan i obavezan. To je promena koja je predviđena Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, koji je u javnoj raspravi od 30. januara do 20. februara.

Priključci na daljinsko grejanje, vodovod, kanalizaciju i gas sada u Srbiji koštaju od nekoliko do više stotina evra. Jedan od retkih gradova gde je priključak na daljinsko grejanje besplatan je Šabac, ali ostale toplane su bile protiv ovog poteza, a i sada će biti tako, kako kažu u Poslovnom udruženju “Toplane Srbije”.

Uprkos svemu besplatan i obavezan priključak na daljinsko grejanje mogao bi da smanji broj individualnih ložišta i tako poboljša kvaitet vazduha jer su ta ložišta jedan od glavnih uzroka njegovog zagađenja.

Ministarstvo je kao razlog za ovu promenu navelo smanjenje broja individualnih ložišta i štednju energije

Inače, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je kao razlog za uvođenje obaveznosti priključivanja svih objekata na infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grejanja navelo smanjenje broja individualnih ložišta i štednju energije.

Članom 28. Nacrta Zakona propisana je obaveza priključenja svih vlasnika objekata na postojeću infrastrukturu, naročino na infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grejanja, sa preciziranom odredbom da vlasnik objekta nema obavezu plaćanja naknade za priključenje, već da je to obaveza privrednog društva čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina odnosno jedinica lokalne samouprave, navelo je Ministarstvo.

Ko koristi obnovljivu energiju, ne mora da se priključi na daljinsko grejanje

Nacrt uvodi i mogućnost da vlasnik objekta dostavi dokaz da će za proizvodnju električne energije, odnosno grejanje i hlađenje koristiti obnovljive izvore energije, pa u tom slučau nema obavezu da se priključi na pomenutu infrastrukturu.

Nje baš najjasnije ko bi trebalo da pokrene inicijativu za priključenje, tačnije da li to radi komunalno preduzeće ili valsnik objekta, ali postoji kaznena odredba za ta preduzeća ako ne priključe objekat čiji je vlasnik to od njih tražio.

Stojanović: Toplane nemaju novca da to finansiraju

Dejan Stojanović, predsednik Poslovnog udruženja „Toplane Srbije“, kaže za Balkan Green Energy News da su protiv ovog predloga, kako je sada zamišljen. On navodi da se priključci plaćaju svuda, i u regionu i u Evropi.

Ako priključak bude besplatan, toplane će morati da podignu cenu grejanja, pa će to opet platiti potrošači, ali ne samo oni koji su priključeni besplatno, nego i oni koji su ga ranije već platili. Oni će plaćati duplo, dodaje on.

Ako bi trošak preuzele lokalne samouprave, onda bi to moglo nekako da se izvede

Stojanović naglašava da su toplane godinama u teškoj situaciji, koja je pojačana zbog energetske krize, pa bi ih ova mera dodatno finansijski opteretila. Ipak, kako kaže, moguće je naći neko rešenje, na primer, ako bi taj trošak priključka preuzele lokalne samouprave.

Svi koji žele da se priključe na daljinsko grejanje trebalo bi da plate opravdane troškove priključka i mislim da je to najpravedniije za sve, poručuje Stojanović.

On upozorava da nije dovoljno samo neko domaćinstvo priključiti na mrežu daljinskog grejanja, već ono mora obezbediti i unutrašnje instalacije, radijatore, da bi to iskoristilo.

Jerotić: odličan potez

Jedan od zagovornika ideje besplatnog priključenja na daljinsko grejanje je Slobodan Jerotić, bivši direktor Toplane Šabac, koja to primenjuje od februara 2000.

Posle toga su priključene sve nove zgrade koje su bile na manje od 50 metara od postojećeg toplovoda, a tamo gde nije bilo toplovoda izgrađene su gasne kotlarnice koje su predate na upravljanje Toplani sa namerom da nakon proširenja toplovodne mreže budu povezane na toplovod. Gasne kotlarnice bi, kako kaže, ostale za slučaj havarije, ali i moguće za primenu modela prozjumera ovog puta za proizvodnju i potrošnju toplotne energije.

Cilj je smanjenje zagađenja vazduha

Ako se Nacrt Zakona prihvati, rešenje koje se od 2020. primenjuje u Šapcu ubuduće će se primenjivati u celoj Srbiji, kaže za Balkan Green Energy News Jerotić, koji je sada konsultant za daljinsko grejanje, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

On navodi da je cilj ove izmene gašenje individualnih ložišta, smanjenje emisija polutanata, pre svega SOx, NOx, PM2,5 i PM10, letećeg pepela, gareži, i energetska sigurnost jer je daljinsko grejanje daleko najfleksibilnija tehnologija, idealna za gorivi miks gde dominiraju obnovljivi izvori energije.

Investicije koje bi osnovu besplatnih priključaka imale toplane vratile bi se kroz dve do tri godine, a moguće rešenje je i da lokalna samouprava pokrije te troškove jer je ona i vlasnik te mreže, ističe Jerotić.

Komentara: (1)
Beton / 16.02.2023.

Trla baba lan!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

9. februar 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

9. februar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

9. februar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

9. februar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom