Životna sredina

Memedović: Ekološku borbu gubimo jer decu nismo naučili pravom odnosu prema prirodi

jovan memedovic nije filozofski cutati tribina

Foto: Sasvim prirodno

Objavljeno

06.04.2022.

Država

Podeli

Objavljeno

06.04.2022.

Država

Podeli

Bitku za zaštitu životne sredine građani Srbije vode na ulici jer nisu naučili decu ispravnom odnosu prema prirodi, rekao je Jovan Memedović, novinar i autor serijala Savim prirodno, na 36. tribini „Nije filozofski ćutati“ pod nazivom „Od zagađenja do uništenja – čovek, priroda i odgovornost“ održanoj na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Jovan Memedović je kroz primere iz Norveške i Srbije pokušao da odgovori na pitanje gde je napravljena greška u zaštiti životne sredine u Srbiji.

Inače, na tribini su učestvovali i episkop diseldorfski i cele Nemačke Grigorije, akademik Vladimir Stevanović, zatim profesori Ognjen Radonjić, Ratko Ristić, i Nenad Makuljević, muzičar Rambo Amadeus i novinar Milan Ćulibrk.

Jovan Memedović je postavio pitanje „gde smo mi, a gde ostatak sveta kada je reč o prirodi“ i probao da odgovori kroz tri primera iz Norveške i Srbije.

Prilikom posete ovoj severnoj zemlji, dok se putem približavao selu pored Osla, video je ljude u fluoroscentnim prslucima koji čiste smeće pored autoputa. Kasnije je saznao da to nisu bili komunalci nego meštani koji su dobrovoljno čistili ono što su drugi bacali tokom vožnje autoputem. Selo im je, kako kaže, već bilo perfekno čisto, pa su krenuli dalje.

U Srbiji pak, kada je jedan čovek, opet dobrovoljno, čistio đubre iz reke, i ostavljao kese na obali, komunalci su podneli tužbu protiv njega, naveo je Memedović.

Kako se razlikuju roditelji u Norveškoj i u Srbiji?

Drugi primer dolazi iz vrtića. Kako bi decu približili prirodi, s obzirom da su u današnje vreme sve manje u kontaktu s njom, uvedeni su „vrtići pod otvorenim nebom“, koji podrazumevaju da deca 6-8 sati u toku dana budu napolju, bez obzira kakvo je vreme. U toku tog perioda čak imaju i neke vežbe, kao što je hodanje po konopcu, gde bi mogli i malo da se povrede, ali to roditeljima nije uopšte smetalo.

Na drugoj strani, u jednom od vrtića u Srbiji vaspitačice su mu rekle da decu izvode napolju samo kada je lepo vreme jer se roditelji bune da se ne isprljaju.

Roditelji stupaju na scenu i u još jednom primeru iz Srbije. U jednom mestu su, naime, tražili od direktora škole da se kros, koji se tradicionalno održava u prirodi, prebaci u školsko dvorište jer se dešavalo da se deca prilikom trčanja u šumi povrede.

„To smo mi trenutno. Možemo da pričamo da nam je važna ekologija i životna sredina, ali napravili smo ogroman propust, na tome je trebalo ranije raditi, decu je od malena trebalo učiti odnosu prema prirodi, sakupljanju đubreta, reciklaži“, poručio je on.

Sve ovo nam se dešava jer decu nismo naučili pravim stvarima

Magične fabrike je treći primer, koji je naveo Memedović. Reč je o centrima gde se od otpadaka hrane iz domaćinstava i stajskog đubriva pravi kompost za uzgajanje paradajza, klasična priča o cirkularnoj ekonomiji. Deca moraju da dođu u taj centar, to je deo nastavnog programa, i da učestvuju u tom procesu.

„Sve ovo nam se dešava jer decu nismo uveli u tu priču. Deca pojma nemaju o tome! Dešavaju nam se užasne stvari, koje su već pobrojane, kako to da rešimo… Sada je već kasno, sada moramo da se borimo na ulici, umesto da su to deca naučila u osnovnoj školi i da imaju razvijenu svest o tome. Problemi između države i ekologa idu od toga jer je narod izgubio veru u državu, a država ne može da se osloni na svest građana. Niko nam to nije ugradio. Sada samo gasimo požar, ali to teško ide“, rekao je Memedović.

Komentara: (6)
Xy / 10.04.2022.

Sve istina, sto pise, a komentara nema. Mozda se roditelji stide i sute.

Milovan Mijailovic / 11.04.2022.

zalosno al istinito……🙁

Milan112233 / 11.04.2022.

Od reči do reči potpisujem
Mudar čovek

Georg Kolb / 11.04.2022.

Niste bas sssvim u pravu, u Beogradu postoje i vrtici i skole , gde se uci Engleski, gde deca veliki deo vremenaprovode u prirodi ….. ali dostupno samo deci roditelja sa dubokim Dzepovima… tuzno

Danijela Brdjanin / 12.04.2022.

Nasi stari nepismeni ili polupismeni znali su da cuvaju svoje bogatstvo “ SUMU” . To je bilo najvece bogatstvo koje su ostavljali deci.

Mirjana Pavlovic / 13.04.2022.

Jeste da je vazno kako se deca vaspitavaju i dizu u porodici ali isto tako vazno kako je u drzavi ustrojen zivot tj.da se strogo uvek kazne svi koji krse pravila ponasanja. Nisu napr.Nemci vaspitaniji od nas ali oni znaju da ce obavezno biti kaznjeni a kada su dosli u Jugoslaviju tu mogu da rade sta hoce tako sam dozivela na ostrvu Lopud da su u 13h iz bigatih jahti izbacili fekalije meni na glavu kada sam plivala. Nocu galamili pijani itd. A kada sam ih prijavila dobila sam odgovor da oni placaju markama! Mislim da je komentar izlisan.Gradske vlasti uopste ne rade svoj posao. Novi Sad nikada nije bio prljaviji nego sto je sada a sramota jos proglasen prestonicom kulture!? Komunalna ispekcija prakticno ne postoji. Ako jos uvek ne preciscava voda koja se iz gradskog kolektora ubacuje u Dunav sta dalje da govorimo! Katastrofa!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vlada republike srbije, zakoni iz oblasti zastite zivotne sredine

Vlada Srbije usvojila dva predloga zakona o proceni uticaja na životnu sredinu

6. april 2022. - Na sednici Vlade usvojena su tri predloga zakona iz oblasti životne sredine koji će doprineti usaglašavanju sa direktivama EU

makron seos pismo litijum

SEOS tražio pomoć od Makrona, Jelisejska palata odgovorila da o litijumu odlučuje Srbija

6. april 2022. - Savez ekoloških organizacija Srbije uputio je pismo Emanuelu Makronu u kom traži njegovu podršku u borbi protiv rudnika litijuma Rio Tinta

eu rudarski otpad direktiva litijum kriticne sirovine litijum

T&E: Ekološka pravila EU zastarela za ekspanziju rudnika kritičnih sirovina u Evropi

6. april 2022. - Evropski ekološki standardi navode se kao jedna od glavnih garancija da kopanje kritičnih sirovina, kao što je litijum, neće ugroziti životnu sredinu i ljude

vrucina smrtni slucajevi evropa studija

Ekstremne vrućine će uvećati broj smrtnih slučajeva za još 55.000, južna Evropa na udaru

6. april 2022. - Između 1991. i 2020. bilo je oko 364.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih hladnoćom i 44.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom godišnje