Životna sredina

Memedović: Ekološku borbu gubimo jer decu nismo naučili pravom odnosu prema prirodi

jovan memedovic nije filozofski cutati tribina

Foto: Sasvim prirodno

Objavljeno

06.04.2022.

Država

Podeli

Objavljeno

06.04.2022.

Država

Podeli

Bitku za zaštitu životne sredine građani Srbije vode na ulici jer nisu naučili decu ispravnom odnosu prema prirodi, rekao je Jovan Memedović, novinar i autor serijala Savim prirodno, na 36. tribini „Nije filozofski ćutati“ pod nazivom „Od zagađenja do uništenja – čovek, priroda i odgovornost“ održanoj na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Jovan Memedović je kroz primere iz Norveške i Srbije pokušao da odgovori na pitanje gde je napravljena greška u zaštiti životne sredine u Srbiji.

Inače, na tribini su učestvovali i episkop diseldorfski i cele Nemačke Grigorije, akademik Vladimir Stevanović, zatim profesori Ognjen Radonjić, Ratko Ristić, i Nenad Makuljević, muzičar Rambo Amadeus i novinar Milan Ćulibrk.

Jovan Memedović je postavio pitanje „gde smo mi, a gde ostatak sveta kada je reč o prirodi“ i probao da odgovori kroz tri primera iz Norveške i Srbije.

Prilikom posete ovoj severnoj zemlji, dok se putem približavao selu pored Osla, video je ljude u fluoroscentnim prslucima koji čiste smeće pored autoputa. Kasnije je saznao da to nisu bili komunalci nego meštani koji su dobrovoljno čistili ono što su drugi bacali tokom vožnje autoputem. Selo im je, kako kaže, već bilo perfekno čisto, pa su krenuli dalje.

U Srbiji pak, kada je jedan čovek, opet dobrovoljno, čistio đubre iz reke, i ostavljao kese na obali, komunalci su podneli tužbu protiv njega, naveo je Memedović.

Kako se razlikuju roditelji u Norveškoj i u Srbiji?

Drugi primer dolazi iz vrtića. Kako bi decu približili prirodi, s obzirom da su u današnje vreme sve manje u kontaktu s njom, uvedeni su „vrtići pod otvorenim nebom“, koji podrazumevaju da deca 6-8 sati u toku dana budu napolju, bez obzira kakvo je vreme. U toku tog perioda čak imaju i neke vežbe, kao što je hodanje po konopcu, gde bi mogli i malo da se povrede, ali to roditeljima nije uopšte smetalo.

Na drugoj strani, u jednom od vrtića u Srbiji vaspitačice su mu rekle da decu izvode napolju samo kada je lepo vreme jer se roditelji bune da se ne isprljaju.

Roditelji stupaju na scenu i u još jednom primeru iz Srbije. U jednom mestu su, naime, tražili od direktora škole da se kros, koji se tradicionalno održava u prirodi, prebaci u školsko dvorište jer se dešavalo da se deca prilikom trčanja u šumi povrede.

„To smo mi trenutno. Možemo da pričamo da nam je važna ekologija i životna sredina, ali napravili smo ogroman propust, na tome je trebalo ranije raditi, decu je od malena trebalo učiti odnosu prema prirodi, sakupljanju đubreta, reciklaži“, poručio je on.

Sve ovo nam se dešava jer decu nismo naučili pravim stvarima

Magične fabrike je treći primer, koji je naveo Memedović. Reč je o centrima gde se od otpadaka hrane iz domaćinstava i stajskog đubriva pravi kompost za uzgajanje paradajza, klasična priča o cirkularnoj ekonomiji. Deca moraju da dođu u taj centar, to je deo nastavnog programa, i da učestvuju u tom procesu.

„Sve ovo nam se dešava jer decu nismo uveli u tu priču. Deca pojma nemaju o tome! Dešavaju nam se užasne stvari, koje su već pobrojane, kako to da rešimo… Sada je već kasno, sada moramo da se borimo na ulici, umesto da su to deca naučila u osnovnoj školi i da imaju razvijenu svest o tome. Problemi između države i ekologa idu od toga jer je narod izgubio veru u državu, a država ne može da se osloni na svest građana. Niko nam to nije ugradio. Sada samo gasimo požar, ali to teško ide“, rekao je Memedović.

Komentara: (6)
Xy / 10.04.2022.

Sve istina, sto pise, a komentara nema. Mozda se roditelji stide i sute.

Milovan Mijailovic / 11.04.2022.

zalosno al istinito……🙁

Milan112233 / 11.04.2022.

Od reči do reči potpisujem
Mudar čovek

Georg Kolb / 11.04.2022.

Niste bas sssvim u pravu, u Beogradu postoje i vrtici i skole , gde se uci Engleski, gde deca veliki deo vremenaprovode u prirodi ….. ali dostupno samo deci roditelja sa dubokim Dzepovima… tuzno

Danijela Brdjanin / 12.04.2022.

Nasi stari nepismeni ili polupismeni znali su da cuvaju svoje bogatstvo “ SUMU” . To je bilo najvece bogatstvo koje su ostavljali deci.

Mirjana Pavlovic / 13.04.2022.

Jeste da je vazno kako se deca vaspitavaju i dizu u porodici ali isto tako vazno kako je u drzavi ustrojen zivot tj.da se strogo uvek kazne svi koji krse pravila ponasanja. Nisu napr.Nemci vaspitaniji od nas ali oni znaju da ce obavezno biti kaznjeni a kada su dosli u Jugoslaviju tu mogu da rade sta hoce tako sam dozivela na ostrvu Lopud da su u 13h iz bigatih jahti izbacili fekalije meni na glavu kada sam plivala. Nocu galamili pijani itd. A kada sam ih prijavila dobila sam odgovor da oni placaju markama! Mislim da je komentar izlisan.Gradske vlasti uopste ne rade svoj posao. Novi Sad nikada nije bio prljaviji nego sto je sada a sramota jos proglasen prestonicom kulture!? Komunalna ispekcija prakticno ne postoji. Ako jos uvek ne preciscava voda koja se iz gradskog kolektora ubacuje u Dunav sta dalje da govorimo! Katastrofa!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih epbih spaljivanje otpada te tuzla testiranje

Elektroprivreda BiH odustala od probnog spaljivanja otpada u TE Tuzla

6. april 2022. - Elektroprivreda BiH je saopštila da će ispoštovati zaključke Gradskog veća Grada Tuzla. Bilo planirano sagorevanje 100 tona otpada

Beograd u fokusu izazovi i resenja za odrzivi urbani razvoj Ivan Gazdic

Beograd u fokusu: izazovi i rešenja za održivi urbani razvoj

6. april 2022. - Auto teksta je Ivan Gazdić, advokat i partner u advokatskoj kancelariji Petrikić & Partneri AOD u saradnji sa CMS Reich-Rohrwig Hainz

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

6. april 2022. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

bih republika srpska litijum poslanici glasanje majevica rudnik

Poslanici RS nisu podržali moratorijum na rudnik litijuma na Majevici, ali borba se nastavlja

6. april 2022. - Inicijativu je u periodu od 19. decembra 2024. godine do 20. januara ove godine podržalo 6.057 građana sa područja četiri lokalne zajednice