Klimatske promene

McKinsey: Za dekarbonizaciju ekonomije potrebno preko devet biliona dolara godišnje

McKinsey - za dekarbonizaciju ekonomije potrebno više od 9 biliona dolara

Foto: seagul / Pixabay

Objavljeno

27.01.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

27.01.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Kako bi se dostigao cilj da neto emisije 2050. godine budu na nuli, neophodna su ulaganja na globalnom nivou od 9,2 biliona dolara godišnje, 3,5 biliona više od trenutnih, navodi u izveštaju konsultantska kuća McKinsey.

Dok vlade i kompanije širom sveta obećavaju dekarbonizaciju, McKinsey u izveštaju ‘Tranzicija ka neto nuli: Koliko bi koštala, šta bi mogla doneti’ (The net-zero transition: What it would cost, what it could bring) navodi šta je potrebno da se ta ambicija ostvari do 2050. godine.

Tranzicija sprečava dalje uvećanje klimatskih rizika

Ova konsultantska kuća pretpostavlja da bi tranzicija sprečila dalje uvećanje klimatskih rizika i umanjila šanse za najkatastrofalnije posledice klimatskih promena. Dekarbonizacija bi takođe stvorila nove prilike za ekonomski rast, jer otvara tržišta za proizvode i usluge sa niskim emisijama, stoji u izveštaju.

Sveobuhvatne promene ekonomije

McKinsey u izveštaju navodi ključne etape i elemente tranzicije privrede do 2050. godine. Tvrdi da svi energetski sistemi i svaki drugi sektor moraju da se promene na univerzalan i sveobuhvatan način.

Potrebne investicije u transformaciju privrede procenjuju se na 275 biliona dolara do 2050. godine

Ulaganja u transformaciju privrede ka karbonskoj neutralnosti moraće da porastu na 9,2 biliona dolara godišnje, ukupno 275 biliona do 2050. godine, ističe McKinsey. To je 7,5 procenata svetskog bruto društvenog proizvoda, stoji u dokumentu. Najveći porast biće od 2026. do 2030. godine, sve do 8,8 procenata BDP-a, navodi se u izveštaju.

McKinsey najavljuje dalja poskupljenja energenata

Pri scenariju postizanja neto nula emisija, ukupna cena proizvodnje i isporuke električne energije bi porasla 25 procenata od 2020. do 2040. godine. McKinsey predviđa da bi 2050. troškovi biti za oko 20 procenata veći nego 2020. godine.

„Dugoročno gledano, moguće je zamisliti da bi ukupni troškovi proizvodnje i isporuke električne energije mogli biti na nivou današnjih ili potencijalno i niži, jer elektrane na obnovljive izvore imaju niže operativne troškove – pod uslovom da elektroenergetski sistem može da nađe načina da prevaziđe isprekidanost u snabdevanju strujom iz obnovljivih izvora i izgradi fleksibilne, pouzdane, jeftine mreže“, kažu u ovoj konsultantskoj firmi.

Potražnja za električnom energijom 2050. biće duplo veća od današnje

U izveštaju se takođe procenjuje da će potražnja za električnom energijom na polovini veka biti više nego duplo veća nego danas. Takođe i da će proizvodnja vodonika i biogoriva od 2021. porasti preko deset puta.

Dekarbonizacija menja i odnose radne snage

U procesu dekarbonizacije mnogi od industrijskih sektora će imati povećanje troškova, pa McKinsey procenjuje da će cena čelika porasti za oko 30 procenata, a cementa za 45 procenata, u poređenju sa današnjim cenama.

Tranzicija bi mogla da dovede do preraspodele radne snage, stoji u izveštaju. Očekuje se oko 200 miliona novih radnih mesta u sektoru obnovljivih izvora energije, ali i gubitak od oko 185 miliona radnih mesta do 2050, uglavnom u industriji fosilnih goriva. McKinsey ističe da je to je promena koja je manje značajna po svojoj veličini, a više po koncentrisanosti i neujednačenosti.

Zemlje sa nižim dohotkom biće više pogođene tranzicijom

Zemlje sa nižim dohotkom ili na one čije privrede u velikoj meri zavise od proizvodnje i resursa fosilnih goriva biće više pogođene tranzicijom, napominju autori. Tamošnji nivo ulaganja izražen u procentu BDP-a moraće da bude veći kako bi se postigao cilj neto nula emisija do 2050. godine, poručuje McKinsey.

„Za Podsaharsku Afriku, Latinsku Ameriku, Indiju i neke druge azijske zemlje bila bi potrebna kapitalna ulaganja od oko 10 procenata ili više BDP-a, otprilike jedan i po puta više od kapitalnih ulaganja u drugim regionima, kao što su Evropa, Sjedinjene Američke Države i Japan. Aktiviranje tog kapitala može biti izazovnije za ove regione“, navodi se u izveštaju.

Dekarbonizacija kao ekonomska prilika

Analiza pokazuje da će prelaz na neto nula emisija imati neujednačene efekte na sektore, geografske regione i zajednice, ali da će svakako uticati na sve države i sve sektore privrede, direktno ili indirektno.

McKinsey u izveštaju ističe da je važno da se tranzicija sagleda ne samo kao opterećenje, već i kao ekonomska šansa.

„Potrebna ekonomska transformacija ne samo da će stvoriti ekonomske mogućnosti koje će odmah moći da se iskoriste, već će takođe otvoriti izglede za fundamentalno transformisanu globalnu privredi sa nižim troškovima za energente i drugim prednostima – na primer, poboljšanim zdravstvenim uslovima i snažnijim očuvanjem prirodnog kapitala“, navodi se u konsultantskom izveštaju o transformaciji globalne privrede.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

aleksander mervar eles krsko solar

Mervar: Električna energija iz nuklearke Krško 2 neće biti jeftinija od 125 evra po MWh

27. januar 2022. - Aleksander Mervar, direktor slovenačkog ELES, savetuje da zemlja što pre započne gradnju gasnih elektrana, kako bi izbegla veliki uvoz struje

Enlight zaokruzio finansijski aranzman vetropark Pupin Kovačice

Enlight zaokružio finansijski aranžman za vetropark Pupin kod Kovačice

27. januar 2022. - Izraelska kompanija Enlight je potpisala ugovore o zajmu, otkupu električne energije i balansiranju za svoj projekat vetroelektrane Pupin

Rimac Energy velika britanija UK centar skladistenje energije baterije

Rimac Energy otvorio pogon u Velikoj Britaniji

27. januar 2022. - Rimac Energy, brend firme Rimac Technology, je pionir u razvoju naprednih baterijskih sistema za skladištenje energije

Slovenacki HSE plutajucu solarnu elektranu Termoelektrarne sostanj

Slovenački HSE će postaviti veliku plutajuću solarnu elektranu pored Termoelektrarne Šoštanj

27. januar 2022. - HSE je objavio da će na Družmirskom jezeru do svoje elektrane na ugalj TEŠ instalirati plutajuću solarnu elektranu