Životna sredina

Majić: prodaja i loženje jalovine kao uglja krivac za povećano zagađenje vazduha u Srbiji

Ugalj-Majic-kvazi-ugalj-jalovina-Srbija

Slika: Pixabay

Objavljeno

10.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

10.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

U videu koji se pojavio danas na društvenim mrežama Facebook i Twitter i izazvao pravu lavinu reakcija javnosti u Srbiji, direktor Istraživačke stanice Petnica, Vigor Majić, objašnjava da je krivac za prekomerno zagađenje vazduha u Srbiji poslednjih nekoliko godina upotreba jalovine ili kvazi-uglja, ali i država koja do sada nije iskoristila nijedan mehanizam kontrole koji ima na raspolaganju.

Početak grejne sezone u Srbiji i ove godine je, kao i prošle godine bio okidač za ogromno zagađenje vazduha.

Snimak koji se danas pojavio i“zapalio“ društvene mreže Facebook i Twitter nastao je u februaru mesecu na skupu „Zaštita životne sredine – zemljište, voda, vazduh“ u okviru društvenog dijaloga „Debate Srbija 2030 – koji je naš put“ u organizaciji medija Nova ekonomija, Danas, Beta, Fonet i Južne vesti.

Vigor Majić, direktor Istraživačke stanice Petnica, tada je istakao da se zagađenje vazduha rapidno povećava poslednjih 15 godina i objasnio da je do devedesetih godina prošlog veka bila zabranjena prodaja sirovog lignita, koji je bio industrijski ugalj i građani nisu mogli da ga kupe za domaćinstva.  Kada je prestala mogućnost uvoza kreka uglja iz Bosne, pušteno je da se prodaje sirovi lignit koji je doveo do velike zagađenosti.

Kvazi-ugalj je u stvari jalovina, i sadrži 30-40 odsto gline

Ključna stvar se, kako je Majić naglasio, desila pre četiri, pet godina, a u Beogradu pre godinu dana. Ugljarska mafija otkopava jalovinu (materijal koji se u ugljenokopima skida da bi se došlo do lignita, prim. aut.), koja sadrži 30-40 odsto gline, i onda je prodaje jeftino kao ugalj, rekao je on, i dodao da taj „energenet“ koristi stotine hiljada domaćinstava.

Sagorevanje ovakvog uglja stvara dim koji ne ide u visinu, već se spušta na zemlju

Prvo je krenulo u opštinama koje su blizu Lazarevca zbog malih transportnih troškova, i zato je prema Majićevim rečima došlo do skoka zagađenja u Valjevu, a zatim i u Lajkovcu, Ubu i Lazarevcu.

„Na beogradskom tržištu se pojavila velika količina tog kvazi uglja, koji nije ugalj i koji sadrži veliku količinu gline, koja je teška i koja izaziva  da dim umesto da ide u vis on pada na zemlju sa svim onim što je unutra,“ objasnio je Majić.

Ali, to je tabu temu, o tome se ne govori, istakao je Majić, i naveo da se to lako može sprečiti inspekcijskom kontrolom uglja koji se prodaje, odnosno deklaracije o kvalitetu robe koja se prodaje. To je ono što zakon omogućava i obavezuje. Tu mogućnost, prema Majićevim rečima, niko do sada nije iskoristio.

Inače, nije tajna da je sagorevanje fosilnih i drugih goriva za grejanje u individualnim ložištima, pre svega domaćinstvima, jedan od glavnih izvora zagađenja vazduha. Ali, ovo je prvi put da je neko javno progovorio o tome šta građani lože u svojim pećima, i ko je za to odgovoran.

Komentara: (1)
mi rodjeni u doba SFRJ / 11.11.2020.

Samo ispravka nije tzv. kreka, vec je Kreka naziv rudnika u BiH. Pozdrav za redakciju koja radi sjajnu stvar sto se bavi ovim temama

Unesite vaš komentar

Slični članci

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

10. novembar 2020. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

10. novembar 2020. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

10. novembar 2020. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

10. novembar 2020. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta