OIE

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Foto: Kamala Bright on Unsplash

Objavljeno

13.08.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.08.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Imres Smart Greenergy je za svoj projekat vetroelektrane Široka draga potpisao ugovor sa izvođačem. Predviđeno je da izgradnja postrojenja kod Livna u Hercegovini bude završena za dve godine.

Petnaest godina nakon prvih koraka, projekat Široka draga spreman je za početak radova. Postrojenje će se sastojati od 19 vetroturbina od ukupno 125,4 megavata. Investitor, Imres Smart Greenergy, potpisao je ugovor o izgradnji sa firmom Roco Commerce, takođe iz Livna.

Lokacija je na južnoj strani planine Kamešnice, zapadno od veštačkog Buškog jezera odnosno Buškog blata, kod granice sa Hrvatskom. Sedamnaest agregata je predviđeno na teritoriji Livna, a dva će biti na prostoru Tomislavgrada. To je jedno od najpogodnijih i najtraženijih područja u Bosni i Hercegovini i za vetroelektrane i za solarne parkove.

Kompanija je procenila investiciju na 180 miliona evra, od čega su građevinski radovi vredni 26,5 miliona evra. Imres Smart Greenergy je ranije objavio da će vetroturbine biti instalirane u trećem kvartalu 2026. godine. Nalaziće se na do 1.517 metara nadmorske visine, piše u projektu.

Priključni dalekovod od čak 44,6 kilometara

Zanimljivo je što kompanija mora da izgradi i dalekovod od dva puta 220 kilovolti dugačak čak 44,6 kilometara. Široka draga će tako na domaću prenosnu mrežu biti povezana kod Posušja.

To će koštati još dvadesetak miliona evra, po ranijim najavama.

Roco Commerce će angažovati 120 ljudi da postave temelje i izgrade 20 kilometara puteva, izjavio je za Federalnu TV njegov direktor Tomislav Badrov.

Projekat Široka draga je na krševitom terenu u državnom vlasništvu, a vodi se kao šumsko zemljište. Planirana godišnja proizvodnja iznosi 403 gigavat-sata, što je ekvivalentno potrebama 95.000 lokalnih domaćinstava za električnom energijom.

Široka draga bila u paketu sa projektom reverzibilne hidroelektrane

Vlada Federacije BiH je saglasnost za izdavanje energetske dozvole dala u januaru prošle godine. Inače, Imres je 2017. pokrenuo saradnju sa turskom kompanijom Enrode za projekat Široka draga. Tada je uključivao i plan za reverzibilnu hidroelektranu na Buškom jezeru.

Imresov direktor Pero Vrdoljak procenio je u to vreme njenu moguću snagu na 1,12 gigavata.

Krebs und Kiefer International (KuK) iz Nemačke je u maju angažovan za konsultantske usluge i nadzor. Vrdoljak je tom prilikom napomenuo da koncesiona nadoknada iznosi 1,8 odsto, a da Vlada Kantona 10 drži deset odsto vlasništva u projektu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

13. avgust 2024. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

srbija eu region bef 2026 sanja bozinovska saradnja

Božinovska: Regionalna saradnja danas nije izbor, već nužnost

13. avgust 2024. - Sanja Božinovska bila je jedna od učesnica ministarskog panela na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026) koji je započeo danas

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

13. avgust 2024. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

13. avgust 2024. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.