OIE

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Foto: Kamala Bright on Unsplash

Objavljeno

13.08.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.08.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Imres Smart Greenergy je za svoj projekat vetroelektrane Široka draga potpisao ugovor sa izvođačem. Predviđeno je da izgradnja postrojenja kod Livna u Hercegovini bude završena za dve godine.

Petnaest godina nakon prvih koraka, projekat Široka draga spreman je za početak radova. Postrojenje će se sastojati od 19 vetroturbina od ukupno 125,4 megavata. Investitor, Imres Smart Greenergy, potpisao je ugovor o izgradnji sa firmom Roco Commerce, takođe iz Livna.

Lokacija je na južnoj strani planine Kamešnice, zapadno od veštačkog Buškog jezera odnosno Buškog blata, kod granice sa Hrvatskom. Sedamnaest agregata je predviđeno na teritoriji Livna, a dva će biti na prostoru Tomislavgrada. To je jedno od najpogodnijih i najtraženijih područja u Bosni i Hercegovini i za vetroelektrane i za solarne parkove.

Kompanija je procenila investiciju na 180 miliona evra, od čega su građevinski radovi vredni 26,5 miliona evra. Imres Smart Greenergy je ranije objavio da će vetroturbine biti instalirane u trećem kvartalu 2026. godine. Nalaziće se na do 1.517 metara nadmorske visine, piše u projektu.

Priključni dalekovod od čak 44,6 kilometara

Zanimljivo je što kompanija mora da izgradi i dalekovod od dva puta 220 kilovolti dugačak čak 44,6 kilometara. Široka draga će tako na domaću prenosnu mrežu biti povezana kod Posušja.

To će koštati još dvadesetak miliona evra, po ranijim najavama.

Roco Commerce će angažovati 120 ljudi da postave temelje i izgrade 20 kilometara puteva, izjavio je za Federalnu TV njegov direktor Tomislav Badrov.

Projekat Široka draga je na krševitom terenu u državnom vlasništvu, a vodi se kao šumsko zemljište. Planirana godišnja proizvodnja iznosi 403 gigavat-sata, što je ekvivalentno potrebama 95.000 lokalnih domaćinstava za električnom energijom.

Široka draga bila u paketu sa projektom reverzibilne hidroelektrane

Vlada Federacije BiH je saglasnost za izdavanje energetske dozvole dala u januaru prošle godine. Inače, Imres je 2017. pokrenuo saradnju sa turskom kompanijom Enrode za projekat Široka draga. Tada je uključivao i plan za reverzibilnu hidroelektranu na Buškom jezeru.

Imresov direktor Pero Vrdoljak procenio je u to vreme njenu moguću snagu na 1,12 gigavata.

Krebs und Kiefer International (KuK) iz Nemačke je u maju angažovan za konsultantske usluge i nadzor. Vrdoljak je tom prilikom napomenuo da koncesiona nadoknada iznosi 1,8 odsto, a da Vlada Kantona 10 drži deset odsto vlasništva u projektu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

GEN-I upravljati radom baterijskog sistema u Rumuniji za R Power

GEN-I će upravljati radom baterijskog sistema u Rumuniji za R.Power

13. avgust 2024. - GEN-I i R.Power su potpisali sporazum o optimiziranju rada budućeg baterijskog sistema za skladištenje energije (BESS) Scornicești u Rumuniji

Saudijska Arabija u Turskoj izgraditi solarne elektrane od ukupno dva gigavata za pocetak

Saudijska Arabija će u Turskoj izgraditi solarne elektrane od ukupno dva gigavata – za početak

13. avgust 2024. - Saudijska Arabija je potpisala sporazum o angažovanju svojih kompanija za izgradnju solarnih elektrana od ukupno dva gigavata u Turskoj

NGEN ulazi na trziste Letonije investicijom vrednom 50 miliona evra

NGEN ulazi na tržište Letonije investicijom vrednom 50 miliona evra

13. avgust 2024. - NGEN Group je preuzeo sto odsto letonske firme Liepāja ESS da bi realizovao projekat baterijskog skladišta energije povezanog na prenosnu mrežu

eps profit struja brojilo

Profit EPS-a u 2025. porastao na preko 360 miliona evra

13. avgust 2024. - Elektroprivreda Srbije je u 2025. ostvarila profit od 42,3 milijarde dinara, znatno više nego 2024. godine, kada je dobit bila 26,1 milijardu dinara