Električna energija

Izrael, Kipar i Grčka počinju radove na 1.520km dugom podmorskom kablu u 2018.

Slika: http://www.euroasia-interconnector.com/

Objavljeno

17.10.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.10.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Radovi  na električnom kablu koji će povezivati elektromreže Izraela, Kipra i Grčke trebalo bi da počnu u prvom kvartalu naredne godine i traju, kako se predviđa, do 2022.god.

Po rečima rukovodioca projekta “Evro-azijski interkonektor”, Nasosa Ktoridesa, Izreal će dati saglasnost sledećeg meseca, a odobrenje Grčke i Turske označiće i zvaničan početak relizacije projekta čija će prva faza, prema procenama, koštati 3.5 milijarde evra.

Podmorski kabl dužine 1.520 km imaće snagu 2.000 MW i preko njega će se struja i slati i primati.

Projekat je rezultat poboljšanih odnosa između tri države, kao i otkrića depozita gasa u istočnom Mediteranu koji se može koristiti za proizvodnju električne energije.

Evro-azijski interkonektor projekat je deo 195 ključnih infrastrukturnih energetskih projekata Evropske unije.  Projekti od zajedničkog interesa (PCIs) pomoći će postizanju energetskih i klimatskih ciljeva EU i doprineti postepenoj izgradnji Energetske unije, integrisanjem energetskih tržišta u Evropi i diversifikacijom izvora energije i transportnih ruta. Projekat će pomoći će da se okonča energetska izolacija nekih država članica,  kao i da se poveća nivo obnivljivih izvora energije na mreži, smanjujući emisije ugljen-dioksida.

Nepriznata Turska republika Severni Kipar u januaru ove godine ratifikovala je sporazum sa Turskom o izgradnji podvodnog kabla za snabdevanje električnom energijom. Sporazum podrazumeva obnovu energetske infrastrukture, razvoj stabilnog sistema snabdevanja, izgradnju povezanog energetskog sistema, uzajamnu saradnju u oblasti obnovljivih izvora, primenu propisa u oblasti energetike i istraživanje novih izvora nafte i prirodnog gasa.

Mesec dana kasnije, Grčka, Kipar i Egipat potpisali su memorandum o izradi studije za izgradnju Evro-afričkog interkonektora, podvodnog električnog kabla koji bi spojio energetske mreže te tri zemlje sa kontinentalnom Evropom. Kabl dužine 1.648 kilometara biće jedan od najdužih na svetu, imaće kapacitet od 2.000 MW, a izgradnja će trajati tri godine nakon izrade studije izvodljivosti.

“Grčka će povećati energetsku efikasnost i postati značajan faktor na evropskoj energetskoj sceni, Kipar će postati energetsko čvorište u jugoistočnom Mediteranu a Egipat će postati važno energetski centar za Afriku”, rekao je Nasos Ktorides, takođe rukovodilac Evro-afričkog projekta, naglašavajući prednosti ovog zajedničkog poduhvata za sve tri zemlje – učesnice.

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija hess he brezice solarna elektrana febr-d koncar

Slovenački HESS nastavlja gradnju solarnih elektrana pored HE Brežice – stiže još 9,2 MW

17. oktobar 2017. - Hidroelektrarne na spodnji Savi instaliraće dve solarne elektrane snage 9,2 MW nedaleko od svoje HE Brežice

srbija rusija nuklearna energija harcenko dubravka djedovic

Đedović Handanović sa Bocan-Harčenkom: Potencijalna izgradnja nuklearke i dalje daleko

17. oktobar 2017. - Rusija je zainteresovana za saradnju sa Srbijom u oblasti nuklearne energije, ali je Srbija još daleko od potencijalne gradnje nuklearke

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

17. oktobar 2017. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe

bih rudnici epbih sanel buljubasic

Buljubašić (EPBiH): Proizvodnja uglja na 73 odsto, a otkrivke na 46 odsto

17. oktobar 2017. - Ugalj je važan jer 80 odsto proizvodnje EPBiH dolazi iz termoelektrana, a 20 odsto iz hidroelektrana, rekao je direktor Sanel Buljubašić