Električna energija

IRENA predstavila 100 ključnih inovacija za ubrzavanje pametne elektrifikacije

irena-100-inovacija

Foto: IRENA

Objavljeno

22.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) objavila je izveštaj o 100 ključnih inovacija koje mogu pomoći da se ubrza energetska tranzicija širom sveta, korišćenjem električne energije iz obnovljivih izvora za dekarbonizaciju potražnje i pretvaranje novih opterećenja mreže u izvor fleksibilnosti za elektroenergetske sisteme. Izveštaj takođe nudi smernice državama o tome kako da primene ove inovacije u svojim nacionalnim strategijama energetske tranzicije.

Spisak od 100 inovacija se zasniva na analizi stotina inovativnih rešenja koja širom sveta razvijaju startapi, velike kompanije, regulatori i operateri sistema, a koja mogu doprineti pametnoj elektrifikaciji mobilnosti, grejanja i hlađenja i proizvodnje vodonika.

U izveštaju su inovacije podeljene u četiri kategorije – tehnologija i infrastruktura, tržišni modeli i regulacija, planiranje i upravljanje sistemima i poslovni modeli.

Ovih 100 inovacija mogu pomoći u dekarbonizaciji mobilnosti, grejanja i hlađenja i proizvodnje vodonika

Izveštaj se fokusira na elektronergetski sektor jer IRENA očekuje da će udeo električne energije u ukupnoj globalnoj finalnoj potražnji za energijom porasti sa oko 20% na skoro 70% do 2050. godine.

U izveštaju se predstavljaju ključne inovacije koje mogu da posluže kao osnova za strategije pametne elektrifikacije, a koje mogu ponuditi isplative načine za dekarbonizaciju krajnje potrošnje, povećanje fleksibilnosti elektroenergetskih sistema i integraciju velikih kapaciteta obnovljive energije.

Pametna elektrifikacija će olakšati integraciju velikih kapaciteta obnovljivih izvora energije

Pametna elektrifikacija omogućava prihvatanje novih kapaciteta na isplativ način i stvara fleksibilnost u elektroenergetskim sistemima, što omogućava integraciju većeg udela obnovljivih izvora energije i jača stabilnost energetskog sistema, navodi se u izveštaju.

Blokčejn tehnologija može povezati punjenje električnih vozila sa kupovinom obnovljive energije

U segmentu mobilnosti, blokčejn (blockchain) tehnologija može automatski da poveže punjenje električnih vozila (EV) sa kupovinom obnovljive energije i omogući praćenje, izveštavanje i dokazivanje upotrebe obnovljive energije. Takođe može omogućiti vozačima da bez problema pune svoja električna vozila bilo gde, putem usluge eRoaming.

Primer primene ove tehnologije u e-mobilnosti je inicijativa Oslo2Rome, gde se blokčejn koristi za formiranje “novčanika za e-mobilnost” (e-mobility wallet) i tako rešavaju problemi sa punjenjem električnih vozila u različitim zemljama u Evropi.

Kod grejanja i hlađenja, skladištenje toplotne energije omogućava razdvajanje grejanja i hlađenja od potrošnje električne energije i tako dozvoljava integraciju većeg udela varijabilnih izvora, kao što su solar i vetar, navodi IRENA.

Aerodrom Arlanda u Stokholmu koristi skladištenje toplotne energije za hlađenje leti i grejanje zimi

Stokholmski aerodrom Arlanda ima najveći kapcitet za skladištenje vode za ove potrebe, od 200 miliona kubnih metara, koji može da sadrži 9 GWh energije. Tokom leta, hladna voda se ispumpava za potrebe hlađenja aerodroma. Voda se vraća na skladištenje na temperaturi od 20°C, a zatim se zimi koristi za zagrevanje vazduha u ventilacionom sistemu aerodromskih objekata i za otapanje snega na parkingu za avione.

U Danskoj i Francuskoj se radi na skladištenju vodonika u slanim pećinama

Kao primer inovacije u sektoru vodonika, u izveštaju se pominje skladištenje komprimovanog vodonika u podzemnim slanim pećinama. Skladištenje je ključno za snabdevanje vodonikom krajnjih korisnika, kao što je industrija, i za razvijanje globalnog tržišta vodonika, uz istovremeno povećanje fleksibilnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Green Hydrogen Hub u Danskoj radi na tome da bude prvi projekat koji koristi velike slane pećine za povezivanje proizvodnje zelenog vodonika sa podzemnim skladištenjem. Očekuje se da do 2030. projekat ima instalisani kapacitet postrojenja za elektrolizu od 1 GW i skladište vodonika od 400 GWh. Sličan projekat je u toku u Francuskoj, gde se očekuje da tri tone vodonika budu uskladištene na nekoliko meseci ili godina u podzemnim slanim pećinama.

Primena inovacija će se razlikovati od zemlje do zemlje

U izveštaju se takođe navodi da ne postoji jedno univerzalno rešenje za pametnu elektrifikaciju. Najbolje strategije i primena inovacija će se razlikovati od zemlje do zemlje, u zavisnosti od tehničkih i ekonomskih aspekata njihovih elektroenergetskih sistema i potrošnje, ali i društvenih i kulturnih odlika.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

22. jun 2023. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

22. jun 2023. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

toplotni talas berze cene struje jie srbija evropa

Šta se krije iza rekordnih cena na berzama Jugoistočne Evrope: Krivci prenosna mreža, ali i još ponešto

22. jun 2023. - Rekordno visoke temperature nisu razlog za rekordan rast cena na berzama od 50 do čak 170 odsto, pokazale au analize

zeleni celik elektricna vozila studija

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

22. jun 2023. - Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. koštao bi samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje čelika