Otpad

Industrija plastike decenijama obmanjuje potrošače tvrdnjama o reciklaži

Industrija plastike decenijama obmanjuje potrosace tvrdnjama o reciklazi

Foto: Freepik

Objavljeno

20.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Velike naftne kompanije i industrija plastike vodili su višedecenijsku kampanju prevare i obmane građana da je recikliranje plastike tehnički i ekonomski efikasno, što je rezultiralo krizom zagađenja plastikom, objavio je CCI (Center for Climate Integrity).

Ova organizacija je sprovela istraživanje o recikliranju plastike i uporedila informacije iz novootkrivenih dokumenta naftne i petrohemijske industrije sa postojećim naučnim saznanjima.

Rezultati su objavljeni u izveštaju Prevara recikliranja plastike: Kako su velike naftne kompanije i industrija plastike decenijama obmanjivale javnost i izazvale krizu plastičnog otpada (The Fraud of Plastic Recycling: How Big Oil and the plastics industry deceived the public for decades and caused the plastic waste crisis)

Recikliranje plastike nije ni tehnički ni ekonomski održivo

Naftne i druge petrohemijske kompanije obmanjuju javnost više od pet decenija tako što promovišu recikliranje kao rešenje za upravljanje plastičnim otpadom, iako su znale da takva rešenja nisu ni tehnički niti ekonomski održiva, navode autori.

Plastiku, koja se pravi od nafte i gasa, izuzetno je teško reciklirati. Pre svega je potrebno pažljivo sortiranje, jer se hemijski različite vrste plastike ne mogu prerađivati zajedno. To čini postupak još skupljim. Takođe, svakim ponovnim korišćenjem materijal se degradira.

Izveštaj razotkriva lažne marketinške i edukativne kampanje

Izveštaj razotkriva lažne marketinške i edukativne kampanje da se javnost dovede u zabludu po pitanju izvodljivosti recikliranja plastike, napisali su autori.

Industrija je tim aktivnostima u suštini zaštitila i proširila tržišta plastike i odlagala donošenje zakonodavnih i regulatornih normi za rešavanje pitanja plastičnog otpada i zagađenja, tvrde u CCI-ju.

“Kada korporacije i sektorske grupacije znaju da njihovi proizvodi predstavljaju ozbiljan rizik po društvo, a zatim lažu javnost i kreatore politike da to nije tako, moraju odgovarati”, kaže predsednik organizacije Ričard Vajls.

Dokazi u izveštaju mogu poslužiti kao pravni temelj

Dokazi predstavljeni u izveštaju mogli bi dati pravno utemeljenje za pozivanje naftnih i petrohemijskih kompanija na odgovornost za prevaru i štetu koju su plastični proizvodi naneli ljudima i životnoj sredini.

Na primer, u internom izveštaju trgovinskog udruženja Vinyl Institute iz 1986. navedeno je da se recikliranje ne može smatrati trajnim rešenjem za plastiku, jer da samo produžava vreme do trenutka kada takav materijal postane otpad i bude odbačen.

Reciklaža ne može trajati beskonačno i ne rešava problem čvrstog otpada

Reciklaža ne može trajati beskonačno i ne rešava problem čvrstog otpada, rekao je 1989. osnivač i izvršni direktor te asocijacije za vinil Roj Gotesman na jednoj konferenciji koja je okupila predstavnike sektora.

Iako je to znala, industrijska grupacija za plastiku SPI je 1984. godine osnovala Fondaciju za reciklažu plastike, okupljajući petrohemijske kompanije i punionice boca i pokrenula kampanju kojom je naglašavano da su te firme posvećene recikliranju.

Godine 1988, SPI je objavila čuvene tri zelene strelice poređane u obliku trougla, opštepoznati simbol reciklaže. Neki stručnjaci dugo govore da taj prikaz dovodi u zabludu.

Dok su crtali strelice na ambalaži, lideri industrije su iza zatvorenih vrata zapravo tvrdili da recikliranje nije pravo rešenje. „Posvećeni smo ovim aktivnostima, ali nismo posvećeni rezultatima“, kazao je 1994. visoki zvaničnik Exxona Irvin Levovic predstavnicima tadašnje američke krovne organizacije industrije plastike APC.

Obmana se nastavlja

Kompanije iz industrije plastike i dalje obmanjuju, piše u izveštaju. Autori upozoravaju da lobisti poslednjih nekoliko godina zagovaraju hemijsko recikliranje.

Pri tom postupku se plastični polimeri razbijaju u manje molekule kako bi se napravila nova plastika, sintetička goriva ili drugi proizvodi. Međutim, dolazi do ispuštanja zagađujućih materija i čak je potrebno više energije nego za konvencionalno recikliranje.

„Glavni tužioci i drugi zvaničnici treba pažljivo da razmotre dokaze da su ove kompanije prevarile javnost i da preduzmu odgovarajuće mere kako bi one odgovarale za to“, kaže Alisa Džol, potpredsednica CCI-ja i šefica pravničkog tima.

Najbolji način da se smanji zagađenje plastikom je potpuno izbegavanje plastike za jednokratnu upotrebu

Sve ovo je dodatak rastućoj listi pritužbi protiv proizvođača plastike. Pre dve godine je državni tužilac Kalifornije pokrenuo istragu o ulozi ExxonMobil-a u krizi zagađenja plastikom. Prošle godine je država Njujork tužila PepsiCo uz tvrdnju da svojom plastikom za jednokratnu upotrebu krši zakone i da je obmanuo potrošače netačnim informacijama o delotvornosti recikliranja.

Najbolji način da se smanji zagađenje plastikom je potpuno izbegavanje plastike za jednokratnu upotrebu. Bangladeš je prva zemlja na svetu koja je uvela zabranu tankih plastičnih kesa, 2002. godine. Mnoge druge zemlje, uključujući Indiju, takođe su zabranile ili ograničile korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu.

Bilo kako bilo, reciklaža je bolja opcija nego bacanje u otpad. Oko devet odsto plastičnog otpada na godišnjem nivou se uspešno reciklira, a mnoge kompanije uvode recikliranu plastiku u proizvodnju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

20. februar 2024. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

20. februar 2024. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope

U severnom delu Atlantskog okeana pluta 27 miliona tona nanoplastike

U severnom delu Atlantskog okeana pluta 27 miliona tona nanoplastike

20. februar 2024. - U severnom delu Atlanskog okeana pluta 27 miliona tona plastike u obliku čestica manjih od jednog mikrometra

Srbija broji stotine pozara godisnje deponijama gusi se u otrovnom dimu

Srbija broji stotine požara godišnje na deponijama, guši se u otrovnom dimu

20. februar 2024. - U blizini Priboja gore nesanitarna deponija i šuma pored nje. To možda i hiljaditi ovogodišnji požar na mestima odlaganja otpada u Srbiji.