OIE

INA počela merenje potencijala vetra na gasnim platformama u Jadranu

INA pocela sa merenjem potencijala vetra na gasnim platformama u Jadranu megajoule adria

Gasna platforma Izabela Sever (foto: INA)

Objavljeno

29.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Naftno-gasna kompanija INA započela je sa prvim merenjem potencijala vetra u Jadranskom moru i to na svoje dve platforme za eksploataciju prirodnog gasa.

Projekat procene potencijala vetra u Jadranu trajaće najmanje 12 meseci, a za merenje je zadužena firma Megajoule Adria. Brzina vetra meriće se na dve gasne platforme u Jadranu, Izabela Sjever i Ivana A.

Posle završene procene INA će odlučiti o ulaganu u vetroparkove

INA će time osigurati potpunu procenu resursa vetra i njegove isplativosti uzimajući u obzir industrijske standarde, pa će na osnovu toga odlučiti o ulaganju i u ovaj segment proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, saopštila je INA.

Naime, INA je u januaru potpisala ugovore o gradnji solarnih elektrana Virje i Sisak, a valja spomenuti i da je profesor Neven Duić još ranije najavio da će INA graditi vetroparkove na moru nakon što 2025. završi sa eksploatacijom gasa.

Merenje će obaviti firma Megajoule Adria

Dobavljač uređaja za merenje vetra lidar (eng. LiDAR – light detection and ranging) je firma Megajoule Adria, koja je zadužena za nadzor i puštanje u rad. Brzina i smer vetra, kako su rekli u kompaniji INA, meriće se na više visina kako bi se omogućilo bolje razumevanje režima vetra na samoj lokaciji.

Cela instalacija bila je vrlo zahtevna jer je prva takve vrste u regiji i instalirana je u dobroj saradnji sa kompanijom INA i firmom SCAN, rekao je Leo Jerkić, direktor firme Megajoule Adria.

Inače, Megajoule Adria je krajem decembra prošle godine saopštila da će na gasnim platformama svog klijenta u Severnom Jadranu pomoću lidar tehnologije meriti brzinu i smer vetra. Tada nije saopštila koji je to klijent.

MOL namerava da do 2030. godine 50 odsto investicija potroši na održive projekte

Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u kompaniji INA, izjavio je da su im zanimljiva sva isplativa ulaganja kojima mogu nadograditi postojeći lanac vrednosti, a da se istovremeno uklapaju u zelene planove Hrvatske i Europske unije.

Razvojni planovi kompanije, kako je saopšteno, podrazumevaju snažno okretanje zelenim tehnologijama, što je u skladu sa strategijom MOL Grupe „Shape Tomorrow 2030+“. Taj dokument predviđa razvoj obnovljivih izvora energije kako bi se smanjile direktne i indirektne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Namera MOL Grupe, koja je većinski vlasnik kompanije INA, je do 2030. godine polovina ulaganja završi u održivim projektima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

natrijum jonske baterije litijum catl Naxtra

Litijum dobio konkurenciju – CATL predstavio prvu natrijum-jonsku bateriju koja je ušla u masovnu proizvodnju

29. mart 2022. - Kineski CATL predstavio je bateriju Naxtra, za koju tvrdi da je prva natrijum-jonska baterija na svetu koja se masovno proizvodi

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

29. mart 2022. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

29. mart 2022. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

29. mart 2022. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW