Životna sredina

Hrvatski sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama

Hrvatski-sabor-Strategija-prilagodbe-klimatskim-promjenama

Slika: Pixabay

Objavljeno

08.04.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.04.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatski sabor usvojio je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Strategija je prvi strateški dokument koji daje procenu promene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, moguće uticaje i procene ranjivosti, saopštilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Hrvatska je, inače, bila jedna od tri zemlje EU bez ovakve strategije.

Sledi izrada prvog akcionog plana za petogodišnje razdoblje koji će morati da bude u skladu sa Evropskim zelenim planom

Sada sledi izrada prvog operativnog akcionog plana za petogodišnje razdoblje, čije će mere i aktivnosti morati da budu u skladu s ciljevima iz Evropskog zelenog plana.

Cilj Strategije je osvestiti važnost i pretnje klimatskih promena za društvo, te nužnost integracije koncepta prilagođavanja klimatskim promenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost životne sredine, ekonomije i društva uzrokovana ovim promenama. Uz to, kako se navodi, cilj je podstaknuti naučna istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost uticaja klimatskih promena i smanjio nivo neizvesnosti vezan za posledice klimatskih promena.

Strategija sadrži projekcije klime u Hrvatskoj uzimajući u obzir sledeće klimatske parametre: padavine, snežni pokrivač, površinsko oticanje, temperatura vazduha, ekstremni vremenski uslovi, vetar, evapotranspiracija, vlažnost vazduha, vlažnost zemljišta, sunčano zračenje i srednji nivo mora.

U Strategiji je prikazana i ranjivost osam ključnih sektora na klimatske promene

U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; biodiverzitet; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima).

Za sve njih su navedene 83 mere prilagođavanja klimatskim promenama koje su raspodeljene u pet grupa i za koje su istaknute procene potrebnih iznosa i izvora finansiranja prema sektorima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Beogradski energetski forum 2025 BEF 2025 ministri delegacija eu

Beogradski energetski forum 2025 – stižu visoke delegacije EU i zemalja Jugoistočne Evrope

8. april 2020. - Beogradski energetski forum 2025 imaće osam panela sa više od 50 govornika iz redova eminentnih energetskih eksperata i kompanija

eu evropska komisija kriticne sirovine investicije

Evropska komisija objavila poziv za ulaganje u zelenu tranziciju, kritične sirovine na Zapadnom Balkanu

8. april 2020. - Privatne firme iz EU, Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i sa Zapadnog Balkana pozvane da izraze zainteresovanost za ulaganje u regionu.

Aleksandar Matkovic

Aleksandar Matković: Litijum nije belo zlato

8. april 2020. - Naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka Aleksandar Matković upozorio je na ozbiljne ekonomske, društvene i ekološke rizike povezane sa projektom rudarenja litijuma

Ekoloska dozvola rudnik uglja pod Kozarom

Ekološka dozvola za rudnik uglja pod Kozarom dovedena u pitanje, a on radi već godinu dana

8. april 2020. - Lignit sa izuzetno visokim udelom sumpora te prašina od rudarenja i prevoza ugrožavaju ljude i prirodu u Potkozarju