OIE

Hrvatska dobija 22 solarne elektrane na javnim objektima

Hrvatska dobija 22 solarne elektrane na javnim objektima

Foto: Photo by Magic K from Pexels

Objavljeno

28.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Na javnim objektima u Hrvatskoj biće izgrađene 22 solarne elektrane ukupnog kapaciteta jednog megavata električne energije. Početak realizacije projekta Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju, najavili su partneri na konferenciji u Poreču.

Na javnim objektima u Hrvatskoj biće izgrađene 22 solarne elektrane, ukupne snage jednog megavata. Kako su partneri na projektu najavili na konferenciji u Poreču, nove solarne elektrane na javnim objektima će biti izgrađene do proleća 2024. u gradovima na području Istarske županije, kao i u Cresu, Čakovcu, Zaprešiću i Ivanić-Gradu.

Projektom je predviđena realizacija 22 solarne elektrane na javnim objektima, ukupne snage jednog megavata

Ukupna vrednost projekta je 1,4 miliona evra. Iz fondova Europske unije obezbeđeno je 1,1 miliona evra, odnosno 85 procenata finansija.

Nosilac projekta je Istarska županija, a partneri su gradovi Poreč, Pula, Cres, Čakovec, Zaprešić i Ivanić-Grad, zatim Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ), kao i dva bilateralna partnera iz Norveške, Greenstaat Energy AS i Stiftelsen Seed Forum Norway.

Na osnovu odluke Ministarstva regionalnoga razvoja, sufinansiranje je obezbeđeno putem bespovratnih sredstava koje su obezbedili Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Finansijski mehanizam Evropskog ekonomskog prostora 2014-2021, u sklopu programa Energija i klimatske promene.

Novi solarni kapaciteti na području županije i gradova partnera projekta će biti i u službi aktivnijeg uključivanja građana u tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, najavljuju pratneri na projektu.

Projekat obuhvata i program neformalnog obrazovanja za instalatere solarnih elektrana

U sklopu javnih objekata s novougrađenim solarnim elektranama, građani će moći da se informišu o ulaganju u solarne elektrane u domaćinstvima. Takođe, ovim projektom je predviđen i program neformalnog obrazovanja za instalatere solarnih elektrana.

Istarski župan Boris Miletić je napomenuo kako je ovaj projekat dobar primer na koji se način mogu slediti EU direktive iz Zelenog dogovora.

Ulaganje u solarnu energiju društvena investicija i da treba biti inkluzivno, navode Zelenoj energetskoj zadruzi. Jedan od sigurnih puteva ka tome je građanska energija, koja podrazumeva ulaganje građana u obnovljivu energiju, što se može ostvariti i izgradnjom vlastite ili sudelovanjem u ulaganju u javne solarne elektrane, istakao je Zoran Kordić iz ZEZ-a.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

28. septembar 2022. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

geotermalni potencijal hrvatska

Potvrđen značajan geotermalni potencijal za daljinsko grejanje u Velikoj Gorici

28. septembar 2022. - Proizvodnja samo iz jedne geotermalne bušotine mogla bi da pokrije skoro 60% potreba gradskog sistema grejanja.

najveća plutajuca solarna elektrana u evropi

Najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi počela s radom

28. septembar 2022. - U Francuskoj je puštena u rad najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi – Les Ilots Blandin.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

28. septembar 2022. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u