Električna energija

Gubitak Elektroprivrede Srbije u 2022. uvećan 400 odsto

eps gubitak 2022.milijarde ugov ugalj havarija

Foto: EPS

Objavljeno

09.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije (EPS) u 2022. godini zabeležila je gubitak od 73,7 milijardi dinara (628,4 miliona evra) što je skoro 400 odsto više nego godinu pre kada je minus bio skoro 15 milijardi dinara (127,5 miliona evra).

Kao glavne razloge za loše rezultate u 2022. godini Elektroprivreda Srbije (EPS) je navela probleme u proizvodnji uglja i električne energije, praćene dugotrajnom sušom, i poremećaje na tržištu energenata, koji su rezultat svetske energetske krize.

Nedostajuće količine električne energije EPS je u toku prošle godine najvećim delom nadomestio direktni uvozom i kupovinom po rekordno visokim berzanskim cenama, naveo je EPS, i dodao da je planirani manjak u 2022. bio 97,7 milijardi (833 miliona evra).

Sve krenulo nizbrdo zbog zbog „vlažnog, blatnjavog i lepljivog uglja“

Uz to, finansiranje uvoza je rezultiralo dodatnim zaduživanjem kod banaka, a ukupan trošak povećanog uvoza struje direktno je uticao na likvidnost i finansijski položaj kompanije, koji je enormno pogoršan od poslednjeg kvartala 2021.

Tako je pozitivan reultat od 8,5 milijardi (49,5 miliona evra) na kraju trećeg kvartala u 2021. pretvoren u minus od 73,7 milijardi na kraju 2022, navodi se u Izveštaju o realizaciji trogodišnjeg programa poslovanja EPS za 2022.

Manjak smanjen za 5,8 milijardi zbog dobrog rezultata u IV kvartalu 2022.

Inače, u IV kvartalu 2021. su počeli ozbiljni problemi u proizvodnji struje i uglja koji su drastično smanjili proizvodnju u najvećim termoelektranam EPS-a. U Izveštaju se navodi da je sve krenulo zbog „vlažnog, blatnjavog i lepljivog uglja“.

Poslednji kvartal 2022. je popravio finansijski rezultat EPS-a jer je ostvarena dobio od 5,8 milijardi (49,5 miliona evra). To je rezultat manjeg uvoza struje od planiranog, pojeftinjenja struje na tržištu, kao i manjih troškova nabavke uglja, piše u Izveštaju.

Struja uvožena po 248,7 evra, a prodavana po 71,5 evra

Proizvodnja struje u 2022. je bila manja dva odsto od plana i osam odsto u odnosu na proizvodnju u 2021. Termoelektrane su proizvele tri odsto manje od plana, i bile su na istom niovu kao 2022, dok su hidroelektrane dale jedan odsto više od plana, ali 23 odsto manje nego 2021.

U poslednjem kvartalu 2021, kako se navodi u Izveštaju, uveženo je 1.224 GWh po prosečnoj ceni od 232,8 evra po MWh. To je koštalo 289,7 miliona evra ili 278,7 miliona više od plana.

Vlada Srbije ograničilaje je cenu za kupce na komercijalnom snabdevanju

U celoj 2022. u inostranstvu je kupljeno 3.278 GWh po prosečnoj ceni od 248,7 evra po MWh, što je koštalo ukupno 815,2 miliona evra. U isto vreme Vlada Srbije je ograničila cenu po kojoj je EPS prodavao struju kupcima na komercijalnom snabdevanju, pa je osam meseci bila 75 evra po MWh, a onda 95 evra.

EPS je, kako se navodi u Izveštaju, u 2022. struju uvozio po prosečnoj ceni od 248,7 evra, a prodavao po prosečnoj ceni od 71,5 evra. Na drugoj strani, cena za domaćinstva, koja je, takođe, regulisana iznosi 58,9 evra po MWh.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

9. februar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

9. februar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

9. februar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

9. februar 2023. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu