Električna energija

Globalni lider u zelenoj energiji izgradio najviše termoelektrana u svetu u 2023.

kina ugalj solar vetar rekordi

Foto: Charlotte from Pixabay

Objavljeno

14.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kina je prošle godine bila globalni lider u instaliranju termoelektrana na ugalj, pokazali su najnoviji podaci nevladine istraživačke organizacije Global Energy Monitor. Time je druga najveća svetska privreda malo devalvirala uspeh ozvaničen pre mesec dana kada je proglašena za globalnog lidera u instaliranju elektrana za korišćenje obnovljivih izvora energije.

U Kini je prošle godine počela gradnja 96 odsto svih novih elektrana na ugalj u svetu, tamo je bilo 81 odsto novonajavljenih projekata i pušteno u rad 68 odsto svih novih termoelektrana na planeti, pokazali su podaci iz izveštaja Global Coal Plant Tracker, koji priprema  Global Energy Monitor.

U svoju odbranu, ako im je to i potrebno, Kina navodi da će nove elektrane na ugalj raditi samo kao rezerva za varijabilnu proizvodnu u solarnim elektranama i vetrparkovima.

Kina je pustila u rad više od 191 GW novih elektrana na ugalj

Izveštaj pokazuje da je Kina pustila u rad više od 191 GW novih elektrana na ugalj u proteklih pet godina, ili 64 odsto svih novih projekata na ugalj koji su počeli da rade širom sveta u periodu 2019-2023. Ukupan kineski kapacitet dostigao je 1.100 GW.

“Iako termoelektrane na ugalj predstavljaju samo 40 odsto kapaciteta za proizvodnju električne energije u Kini, 2023. su one proizvele više od 60 odsto električne energije u zemlji“, rekao je Ramana Krišnamorti, potpredsednik za energetiku i inovacije na Univerzitetu Hjuston u Teksasu, preneo je Power.

Razlog je i slaba proizvodnja u hidroelektranama zbog suše, problem kojim se Kina ozbiljno bavi.

Uprkos rekordima u gradnji termoelektrana na uglja, zelena energija nezaustavljivo osvaja ovu zemlju.

Vetar i solar će prestići ugalj u 2024.

Krajem januara, Kineski savet za električnu energiju (CEC) je saopštio da će instalirani kapaciteti za korišćenje energije vetra i sunca u 2024. prvi put nadmašiti ugalj.

Fotonaponske elektrane i vetroparkovi predstavljaće oko 40 odsto instalisanog kapaciteta za proizvodnju električne energije do kraja ove godine, a udeo uglja biće oko 37 odsto, istakao je Savet.

Najveći deo ostatka otpada na nuklearnu energiju.

Kina lider u solaru

Na kraju 2023. udeo solara i vetra bio je oko 36 odsto, a uglja nešto manje od 40 odsto. Kina je zacrtala da bude klimatski neutralna do 2060.

Inače, pomenutu lidersku poziciju u sektoru zelene energije Kina je osvojila tako što je 2023. instalirala isto solarnih panela kao ceo svet u 2022.

Rast solara u Kini iznosio je 116 odsto, a instalacije za korišćenje energije vetra povećane su 66 odsto, navodi se u izveštaju Renewables 2023, koji je pripremila Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u svetu povećani su u 2023. za rekordnih 50 odsto ili za 510 GW, najviše zahvaljujući solarnoj energiji i Kini.

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

14. februar 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

14. februar 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

14. februar 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

14. februar 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom