Životna sredina

Fond za zeleni razvoj pomogao deci iz Srbije da se takmiče u Kanadi

fond za zeleni razvoj deca kanada pomoc

Foto: Marina Drndarski

Objavljeno

31.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

31.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Nakon što je Balkan Green Energy News u aprilu apelovao da se pruži podrška deci iz Srbije da otputuju u Kanadu, Fond za zeleni razvoj (GGF), partner portala, pomogao je da se to i desi.

Devet učenika osnovnih i srednjih škola iz Beograda već su bili ostvarili značajan uspeh na globalnom takmičenju u pisanju eseja o postizanju 15. cilja održivog razvoja – Život na zemlji i bila im je potrebna finansijska pomoć da otputuju u Vankuver na dodelu nagrada i debatu o Životu na zemlji.

Marina Drndarski, profesorka biologije u O.Š. Drinka Pavlović, već četvrtu godinu za redom podstiče učenike da učestvuju u ovom globalnom takmičenju koje organizuje dobrotvorna organizacija Trust for Sustainable Living (TSL), svake godine sa sve većim uspehom i zapaženijim rezultatima. Devetoro finalista i dobitnika specijalnih priznanja iz Srbije ove godine se probilo u konkurenciji 1.470 dece iz 53 zemlje.

Foto: Marina Drndarski

Uz dve zlatne medalje koje su osvojili za eseje, deca iz Srbije vratila su se kući sa još četiri zlatne medalje i dva specijalna priznanja osvojena na debatama.

Jedan od najuspešnijih učesnika debate je ujedno i najmlađi takmičar iz Srbije, 11-godišnji Aleksandar Marković Ćorac, koji je osvojio priznanja Najbolji debater u mlađoj grupi (zlatna medalja) i učenik Ambasador za mlađu grupu (počasna medalja).

Učenici su u esejima na engleskom jeziku obrađivali raznorodne teme. Tako je jedan od eseja napisan iz ugla beloglavog supa koji živi u klisurama reke Uvac, a autor je Ivan Filip Kovačević, koji pohađa Gimnaziju plus. Beloglavi sup je inače u Srbiji spasen od izumiranja zahvaljujući zalaganju ornitologa i drugih ljubitelja prirode.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ivan Filip Kovačević vratio se iz Kanade sa još jednom zlatnom medaljom, onom koja se dodeljuje po oceni sudija.

Balkan Green Energy News se zahvaljuje Fondu za zeleni razvoj i svim drugim društveno odgovornim institucijamaa, kompanijama i pojedincima koji su pomogli deci u nastojanjima da podignu svest o temama koje se tiču Života na zemlji, kao što su biodiverzitet, zagađenje plastikom i deforestacija.

Komentara: (1)
Zeleni zmaj / 31.07.2019.

Bravo za Fond za zeleni razvoj što je pomogao ovoj deci da se takmiče u svetskoj konkurenciji. Isplatilo se, jer su deca osvojila mnogo zlatnih medalja i dokazala da u Srbiji ima pametnih mladih ljudi koji razumeju neke od problema naše planete i pokušavaju da doprinesu njihovom rešavanju.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu Izvestaj Evropska zivotna sredina 2025

Izveštaj Evropska životna sredina 2025: Stanje je loše

31. jul 2019. - Evropska životna sredina 2025 je najsveobuhvatnija analiza trenutnog stanja i prognoza za životnu sredinu zasnovana na podacima iz 38 zemalja

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

31. jul 2019. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

Oikon, sistemi za zaustavljanje vetroelektrana po potrebi

Nove tehnologije spasavaju ptice od sudara sa vetroturbinama

31. jul 2019. - Hrvatska kompanija Oikon postala je regionalni zastupnik za tri sistema koji detektuju prisustvo ptica i privremeno zaustavljaju rad vetroturbina

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

31. jul 2019. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.