Energetska kriza

EU bi da ograniči prihode proizvođača struje na 180 evra po megavat-satu

EU-ogranici-prihode-proizvodaca-jeftinije-struje-180-po-megavat-satu

Foto: Dati Bendo / EC - Audiovisual Service

Objavljeno

15.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je mere kojima bi trebalo da se obuzdaju cene struje, uključujući inicijativu da se faktor gasa odvoji iz tog sektora, budući da je dominantan. Među predlozima je da se prihodi takozvanih inframarginalnih proizvođača, onih koji upravljaju elektranama čiji su troškovi niži, ograniče na 180 evra po megavat-satu.

Budući da države članice Evropske unije nisu uspele da se dogovore o pravcu za reformu tržišta električne energije i privremenim mehanizmima za zaštitu ranjivih grupa od uzleta cena gasa i struje, Evropska komisija je objavila vlastiti skup predloga mera. Glavni element paketa je ograničavanje prihoda kompanija koje proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora, nuklearnog goriva i lignita.

Von der Leyen: Glavni proizvođači nafte, gasa i uglja će takođe morati da plate pravičan udeo

„Smanjivanje potražnje u satima vršnog opterećenja će produžiti dostupnost snabdevanja, što će oboriti cene… Ali znamo da to neće biti dovoljno. Zbog toga predlažemo da se ograniče prihodi kompanija koje električnu energiju proizvode uz niske troškove“, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru u Evropskom parlamentu o stanju u uniji.

Dodala je da će glavni proizvođači nafte, gasa i uglja takođe morati da plate pravičan udeo, budući da „ostvaruju ogromne profite“. Von der Leyen je ponovo izrazila podršku Ukrajini protiv ruske invazije.

Prihodi iznad limita biće preusmereni u pomoć potrošačima energenata

Predlog hitne intervencije na tržištima energenata ima za cilj da obuzda aktuelne dramatične skokove cena, objavila je Evropska komisija i pripisala poremećaje tome što je „Rusija nastavila da koristi svoje energetske resurse kao oružje“.

Izvršno telo EU je saopštila da privremeno ograničavanje prihoda treba da se uvede za inframarginalne proizvođače električne energije, pod čime se podrazumevaju tehnologije s nižim troškovima, poput onih na obnovljive izvore, nuklearno gorivo i lignit. Predviđeni limit je 180 evra po megavat-satu. Prihode iznad te granice bi ubirale vlade država članica i upotrebile ih za pomoć potrošačima energenata, da im se smanje računi.

EU očekuje da će zemlje članice zahvaljujući predloženoj meri prikupiti više od 140 milijardi evra

„Naš predlog će skupiti preko 140 milijardi evra za države članice da bi direktno ublažile udarac“, izjavila je Von der Leyen. EU mora da ukloni dominantni uticaj gasa na cene električne energije, naglasila je.

Što se tiče cena gasa, šefica komisije je istakla da će biti osmišljena „reprezentativnija referenca“ od kotacija na holandskom čvorištu TTF, budući da to merilo „nije prilagođeno“ situaciji.

Mogućnost uvođenja regulisanih cena na nivoima nižim od troškova

Da bi suzbila potražnju, komisija je predložila obavezu smanjenja potrošnje električne energije za barem pet odsto tokom onih sati koji budu utvrđeni kao period vršnog opterećenja. Dodala je da zemlje članice treba da se pobrinu za smanjenje ukupne potražnje za električnom energijom za najmanje 10 procenata sve do 31. marta, uz korišćenje mera u koje mogu da uključe finansijsku nadoknadu.

U planu je takođe privremeno ubiranje prekomernih profita iz aktivnosti u onim sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija koji bi bili izostavljeni iz propisa o ograničavanju prihoda u inframarginalnom segmentu. Taj „doprinos“, kako ga nazivaju evropski komesari i komesarke, pripao bi državama članicama, a činio bi ga deo profita koji prevazilazi 20 odsto rasta sa proseka iz prethodne tri godine. Ovaj prihod bi bio preusmeren ka ranjivim domaćinstvima, kompanijama koje su teško pogođene i energetski intenzivnoj industriji.

Države članice bi sredstva prikupljena iz prekomernih prihoda mogle da upotrebe i za zelene prekogranične projekte, otkriva Evropska komisija

Države članice će dobiti mogućnost da rečenim sredstvima finansiraju prekogranične projekte koji su u skladu s ciljevima iz paketa REPowerEU ili da deo prihoda upotrebe za zajedničko finansiranje mera za održavanje zaposlenosti ili podršku za razvoj zelene energetike i primenu mera energetske efikasnosti, stoji u objavi.

Prvi put je predložena mogućnost uvođenja regulisanih cena nižih od troškova, uz inicijativu da se obuhvat regulisanih cena proširi na mala i srednja preduzeća.

Pored toga, Von der Leyen je rekla da EU treba da osnuje banku za vodonik koja bi izdavala garancije za kupovinu tog goriva. Napomenula je da bi sredstva dolazila iz Inovacionog fonda. Ta institucija bi mogla da investira tri milijarde evra, kazala je liderka komisije. Inače, zeleni vodonik u tom kontekstu nije ni pomenula.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

15. septembar 2022. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

15. septembar 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

15. septembar 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

15. septembar 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom