OIE

EBRD pooštrio standarde zaštite životne sredine i objavljivanja informacija za sve hidroenergetske projekte

EBRD-standardi-zastite-zivotne-sredine-objavljivanje-informacija-hidroelektrane

Photo: Pixabay

Objavljeno

23.05.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

23.05.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je nove politike dobrog upravljanja nakon javnih konsultacija sprovedenih u 8 gradova, uključujući i Beograd, glavni grad Srbije. Prema novoj Politici zaštite životne sredine i socijalnoj politici, EBRD će zahtevati od posrednika u finansijskim aranžmanima da sve visokorizične projekte, uključujući sve hidroenergetske projekte, dostave njihovom internom timu na dodatne provere, saopštio je CEE Bankwatch Network.

Kao rezultat otpora javnosti malim hidroelektranama (MHE) na Balkanu, od početka 2020. godine EBRD će tražiti od komercijalnih banaka da sve visokorizične projekte, uključujući sve hidroelektrane (HE), uputi na dodatne provere, navela je ova nevladina organizacija.

EBRD će, takođe, zahtevati od banaka da ispoštuju strože ekološke standarde nego ranije, kao i da obelodane informacije u vezi sa tim projektima na svojim sajtovima.


Politika zaštite životne sredine i socijalna politika (The Environmental and Social Policy – ESP) pokazuje posvećenost EBRD-a promovisanju „ekološkog i održivog razvoja“ u svim aktivnostima u vezi sa investicijama i tehničkom saradnjom, navodi se u saopštenju EBRD-a.

Politika pristupa informacijama (The Access to Information Policy – AIP) sprovodi u delo nameru banke da poveća transparentnost svojih aktivnosti i promoviše dobro upravljanje.

Politika odgovornosti u vezi sa projektima (The Project Accountability Policy – PAP), ranije poznata kao PCM pravila procedure, definiše kako se socijalna, pitanja životne sredine i transparentnosti u vezi sa projektima banke mogu detaljno razmatrati i na njih uticati. Ova Politika će biti implementirana kroz Nezavisni mehanizam za odgovornost u vezi sa projektima (Independent Project Accountability Mechanism – IPAM), koji zamenjuje postojeći Projektni žalbeni mehanizam (PCM) kao mehanizam za odgovornost EBRD-a.


Ove promene su jasan znak da EBRD prepoznaje rizike koji prate razvoj projekata gradnje MHE, naveo je Bankwatch, dodajući da je banka razvila i smernice za MHE , koje pojašnjavaju zahteve EBRD-a za direktno i indirektno kreditiranje.

Što je još važnije, kako ističe Bankwatch, EBRD će zahtevati da finansijski posrednici javno obelodane informacije o ekološkim i socijalnim rizicima bilo kog projekta koji se odnosi na EBRD, kao i predložene mere za ublažavanja tih rizika.

Ova krupna promena, smatra nevladina organizacija, dogodila se zbog stalnog pritiska organizacija i udruženja građana.

Prošle godine, u okviru kampanje Plavo srce Evrope, u kojoj je učestvovala i Patagonia, prikupljeno je više od 120.000 potpisa širom sveta kako bi se EBRD, Evropska investiciona banka (EIB) i Međunarodna finansijska korporacije (IFC) naterale da ograniče finansiranje HE na Balkanu.

Većina projekata za gradnju hidroenergetskih objekata su male hidroelektrane, pa je veća verovatnoća da će biti finansirane preko posrednika, naveo je Bankwatch.

EBRD je prepoznala ovaj trend, pa je organizovala prvi sastanak takve vrste o hidroenergiji sa predstavnicima kampanje Plavo srce Evrope u Beogradu u martu. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici komercijalnih banaka Erste, UniCredit i Societe Generale. To je bio uvod u promenu politika koje su zvanično promenjene krajem aprila, a onda i predstavljene u Sarajevu, naveo je Bankwatch.

Međunarodne finansijske institucije često bolje reaguju na brigu o zaštiti životne sredine nego vlade

Međunarodne finansijske institucije (MFI) često imaju više sluha za zabrinutost ekoloških aktivista nego vlade, rekla je u intervjuu za Balkan Green Energy News Ana Čolović Lešoska, izvršna direktorka Centra za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest iz Skoplja, člana Bankwatch-a, i dobitnica prestižne nagrade za zaštitu životne sredine Goldman Environmental Prize.

Čolović Lešoska je nagradu dobila kao priznanje za njenu uspešnu kampanju za zaustavljanje međunarodnog kreditiranja dve HE, čime je očuvano stanište Balkanskog risa, koji je ugrožena vrsta.

Svetska banka je 2015. uskratila finansiranje za jednu HE, a 2017. je EBRD učinio isto za gradnju još jedne HE.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

aleksander mervar eles krsko solar

Mervar: Električna energija iz nuklearke Krško 2 neće biti jeftinija od 125 evra po MWh

23. maj 2019. - Aleksander Mervar, direktor slovenačkog ELES, savetuje da zemlja što pre započne gradnju gasnih elektrana, kako bi izbegla veliki uvoz struje

Enlight zaokruzio finansijski aranzman vetropark Pupin Kovačice

Enlight zaokružio finansijski aranžman za vetropark Pupin kod Kovačice

23. maj 2019. - Izraelska kompanija Enlight je potpisala ugovore o zajmu, otkupu električne energije i balansiranju za svoj projekat vetroelektrane Pupin

Rimac Energy velika britanija UK centar skladistenje energije baterije

Rimac Energy otvorio pogon u Velikoj Britaniji

23. maj 2019. - Rimac Energy, brend firme Rimac Technology, je pionir u razvoju naprednih baterijskih sistema za skladištenje energije

Slovenacki HSE plutajucu solarnu elektranu Termoelektrarne sostanj

Slovenački HSE će postaviti veliku plutajuću solarnu elektranu pored Termoelektrarne Šoštanj

23. maj 2019. - HSE je objavio da će na Družmirskom jezeru do svoje elektrane na ugalj TEŠ instalirati plutajuću solarnu elektranu