Životna sredina

EBRD-u predata peticija za odustajanje od destruktivnih projekata hidroelektrana na Balkanu

EBRD-u-predata-peticija-kojom-se-poziva-na-odustajanje-od-destruktivnih-projekata-hidroelektrana-na-Balkanu

Foto: Jason Alden, Patagonia, 2018

Objavljeno

26.06.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.06.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predstavnici kampanje „Spasimo plavo srce Evrope“ (Save the Blue Heart of Europe), koja se bori za očuvanje poslednjih reka na kontinentu na kojima još nisu izgrađene brane, predali su Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) peticiju sa potpisima 120.000 ljudi širom sveta, kojom se traži da međunarodne razvojne banke obuzdaju finansijsku podršku projektima hidroelektrana (HE) na Balkanu.

Kako se navodi u saopštenju CEE Bankwatch Network, jedne od najvećih mreža organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine u centralnoj i istočnoj Evropi, peticijom, koja je predata u sedištu EBRD-a u Londonu, se traži da ova banka, ali i Svetska banka i Evropska investiciona banka (EIB) odustanu od „destruktivnih projekata hidroelektrana na Balkanu“.

Ove tri međunarodne finansijske institucije su finansirale najmanje 82 projekta hidroelektrana širom Balkana, od kojih je 37 u zaštićenim područjima, sa ukupno 727 miliona evra, saopštila je mreža Bankwatch, dodajući da se komercijalne banke, kao što su austrijska Erste i italijanska UniCredit banka, pridružuju investicijama u projekte hidroelektrana jer u tome prate međunarodne finansijske institucije, koje su “ekonomski trendseteri u regionu”.

Kampanja poziva banke da odmah prestanu da finansiraju projekte u zaštićenim područjima i drugim dragocenim slivovima reka, kao i da primene oštrije „zelene uslove“ na kredite koji se odobravaju ovom sektoru i da povećaju finansiranje projekata energetske efikasnosti i drugih obnovljivih izvora energije (OIE), čiji je potencijal u regionu uglavnom neiskorišćen.

U nedavnoj studiji mreže Bankwatch je ocenjeno da reke jugoistočne Evrope (JIE) uništava talas hidroenergetskih projekata. Studija je analizirala situaciju u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu*, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.

U Srbiji su nedavno projekti malih hidroelektrana (MHE) u zaštićenim područjima doveli do oštre polemike između ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana, koji se tim projektima protivi, i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je saopštilo da je građevinske dozvole za male elektrane izdalo tek nakon što su investitori ispunili sve zakonom propisane uslove, pa i one o zaštiti životne sredine.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji struje

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji struje

26. jun 2018. - Solar je u junu 2025. prvi put bio najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji, budući da je prestigao nuklearke

hrvatska ina eon ppa ugovor virje

INA i E.ON potpisali ugovor o otkupu električne energije

26. jun 2018. - PPA ugovor će omogućiti kompaniji INA, koja je u većinskom vlasništvu mađarskog MOL-a, korišćenje energije iz sopstvenih elektrana

eu Innovation Fund 24 Battery call electric vehicles

Šest inovativnih projekata za baterije za električna vozila dobilo 852 miliona evra

26. jun 2018. - Evropska komisija je dodelila 852 miliona evra za šest pionirskih projekata proizvodnje baterija za električna...

hrvatska banka hbor eib zajam firme zelena ulaganja

Hrvatska banka za obnovu i razvoj obezbedila najmanje 50 miliona evra za zelena ulaganja privrede

26. jun 2018. - Sredstva za zelena ulaganja će se krajnjim korisnicima plasirati direktnim kreditiranjem HBOR-a i preko poslovnih banaka i drugih posrednika