OIE

EBRD pooštrio standarde zaštite životne sredine i objavljivanja informacija za sve hidroenergetske projekte

EBRD-standardi-zastite-zivotne-sredine-objavljivanje-informacija-hidroelektrane

Photo: Pixabay

Objavljeno

23.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je nove politike dobrog upravljanja nakon javnih konsultacija sprovedenih u 8 gradova, uključujući i Beograd, glavni grad Srbije. Prema novoj Politici zaštite životne sredine i socijalnoj politici, EBRD će zahtevati od posrednika u finansijskim aranžmanima da sve visokorizične projekte, uključujući sve hidroenergetske projekte, dostave njihovom internom timu na dodatne provere, saopštio je CEE Bankwatch Network.

Kao rezultat otpora javnosti malim hidroelektranama (MHE) na Balkanu, od početka 2020. godine EBRD će tražiti od komercijalnih banaka da sve visokorizične projekte, uključujući sve hidroelektrane (HE), uputi na dodatne provere, navela je ova nevladina organizacija.

EBRD će, takođe, zahtevati od banaka da ispoštuju strože ekološke standarde nego ranije, kao i da obelodane informacije u vezi sa tim projektima na svojim sajtovima.


Politika zaštite životne sredine i socijalna politika (The Environmental and Social Policy – ESP) pokazuje posvećenost EBRD-a promovisanju „ekološkog i održivog razvoja“ u svim aktivnostima u vezi sa investicijama i tehničkom saradnjom, navodi se u saopštenju EBRD-a.

Politika pristupa informacijama (The Access to Information Policy – AIP) sprovodi u delo nameru banke da poveća transparentnost svojih aktivnosti i promoviše dobro upravljanje.

Politika odgovornosti u vezi sa projektima (The Project Accountability Policy – PAP), ranije poznata kao PCM pravila procedure, definiše kako se socijalna, pitanja životne sredine i transparentnosti u vezi sa projektima banke mogu detaljno razmatrati i na njih uticati. Ova Politika će biti implementirana kroz Nezavisni mehanizam za odgovornost u vezi sa projektima (Independent Project Accountability Mechanism – IPAM), koji zamenjuje postojeći Projektni žalbeni mehanizam (PCM) kao mehanizam za odgovornost EBRD-a.


Ove promene su jasan znak da EBRD prepoznaje rizike koji prate razvoj projekata gradnje MHE, naveo je Bankwatch, dodajući da je banka razvila i smernice za MHE , koje pojašnjavaju zahteve EBRD-a za direktno i indirektno kreditiranje.

Što je još važnije, kako ističe Bankwatch, EBRD će zahtevati da finansijski posrednici javno obelodane informacije o ekološkim i socijalnim rizicima bilo kog projekta koji se odnosi na EBRD, kao i predložene mere za ublažavanja tih rizika.

Ova krupna promena, smatra nevladina organizacija, dogodila se zbog stalnog pritiska organizacija i udruženja građana.

Prošle godine, u okviru kampanje Plavo srce Evrope, u kojoj je učestvovala i Patagonia, prikupljeno je više od 120.000 potpisa širom sveta kako bi se EBRD, Evropska investiciona banka (EIB) i Međunarodna finansijska korporacije (IFC) naterale da ograniče finansiranje HE na Balkanu.

Većina projekata za gradnju hidroenergetskih objekata su male hidroelektrane, pa je veća verovatnoća da će biti finansirane preko posrednika, naveo je Bankwatch.

EBRD je prepoznala ovaj trend, pa je organizovala prvi sastanak takve vrste o hidroenergiji sa predstavnicima kampanje Plavo srce Evrope u Beogradu u martu. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici komercijalnih banaka Erste, UniCredit i Societe Generale. To je bio uvod u promenu politika koje su zvanično promenjene krajem aprila, a onda i predstavljene u Sarajevu, naveo je Bankwatch.

Međunarodne finansijske institucije često bolje reaguju na brigu o zaštiti životne sredine nego vlade

Međunarodne finansijske institucije (MFI) često imaju više sluha za zabrinutost ekoloških aktivista nego vlade, rekla je u intervjuu za Balkan Green Energy News Ana Čolović Lešoska, izvršna direktorka Centra za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest iz Skoplja, člana Bankwatch-a, i dobitnica prestižne nagrade za zaštitu životne sredine Goldman Environmental Prize.

Čolović Lešoska je nagradu dobila kao priznanje za njenu uspešnu kampanju za zaustavljanje međunarodnog kreditiranja dve HE, čime je očuvano stanište Balkanskog risa, koji je ugrožena vrsta.

Svetska banka je 2015. uskratila finansiranje za jednu HE, a 2017. je EBRD učinio isto za gradnju još jedne HE.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija mreze eu fond eles distribucije operatori

Slovenija u elektromreže ulaže 174 miliona evra

23. maj 2019. - Slovenija nastavlja da ulaže u jačanje elektroenergetskog sistema, koji je ključna infrastruktura za energetsku tranziciju

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi analiza

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi – analiza

23. maj 2019. - Intervenisanje na veleprodajnom tržištu struje bi povećalo troškove za potrošače, a dovelo u pitanje poverenje investitora, stoji u izveštaju kojeg je naručio Eurelectric

bih prva energetska zajednica visoko projekat bihrec serda udruzenje gss

Prva energetska zajednica u BiH trebalo bi da bude osnovana u Visokom

23. maj 2019. - BIHREC projekat finansira se kroz regionalni program "Better cohesion through development of energy communities in the Western Balkans"

epcg baterijsko skladistenje energije tender

EPCG bez ponuda na novom tenderu za baterijsko skladištenje energije

23. maj 2019. - Drugi tender je bio za baterijski sistem sa svega 200 kWh do 260 kWh kapaciteta, dok se na prvom, poništenom, tražilo ukupno 240 MWh