OIE

EBRD pooštrio standarde zaštite životne sredine i objavljivanja informacija za sve hidroenergetske projekte

EBRD-standardi-zastite-zivotne-sredine-objavljivanje-informacija-hidroelektrane

Photo: Pixabay

Objavljeno

23.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je nove politike dobrog upravljanja nakon javnih konsultacija sprovedenih u 8 gradova, uključujući i Beograd, glavni grad Srbije. Prema novoj Politici zaštite životne sredine i socijalnoj politici, EBRD će zahtevati od posrednika u finansijskim aranžmanima da sve visokorizične projekte, uključujući sve hidroenergetske projekte, dostave njihovom internom timu na dodatne provere, saopštio je CEE Bankwatch Network.

Kao rezultat otpora javnosti malim hidroelektranama (MHE) na Balkanu, od početka 2020. godine EBRD će tražiti od komercijalnih banaka da sve visokorizične projekte, uključujući sve hidroelektrane (HE), uputi na dodatne provere, navela je ova nevladina organizacija.

EBRD će, takođe, zahtevati od banaka da ispoštuju strože ekološke standarde nego ranije, kao i da obelodane informacije u vezi sa tim projektima na svojim sajtovima.


Politika zaštite životne sredine i socijalna politika (The Environmental and Social Policy – ESP) pokazuje posvećenost EBRD-a promovisanju „ekološkog i održivog razvoja“ u svim aktivnostima u vezi sa investicijama i tehničkom saradnjom, navodi se u saopštenju EBRD-a.

Politika pristupa informacijama (The Access to Information Policy – AIP) sprovodi u delo nameru banke da poveća transparentnost svojih aktivnosti i promoviše dobro upravljanje.

Politika odgovornosti u vezi sa projektima (The Project Accountability Policy – PAP), ranije poznata kao PCM pravila procedure, definiše kako se socijalna, pitanja životne sredine i transparentnosti u vezi sa projektima banke mogu detaljno razmatrati i na njih uticati. Ova Politika će biti implementirana kroz Nezavisni mehanizam za odgovornost u vezi sa projektima (Independent Project Accountability Mechanism – IPAM), koji zamenjuje postojeći Projektni žalbeni mehanizam (PCM) kao mehanizam za odgovornost EBRD-a.


Ove promene su jasan znak da EBRD prepoznaje rizike koji prate razvoj projekata gradnje MHE, naveo je Bankwatch, dodajući da je banka razvila i smernice za MHE , koje pojašnjavaju zahteve EBRD-a za direktno i indirektno kreditiranje.

Što je još važnije, kako ističe Bankwatch, EBRD će zahtevati da finansijski posrednici javno obelodane informacije o ekološkim i socijalnim rizicima bilo kog projekta koji se odnosi na EBRD, kao i predložene mere za ublažavanja tih rizika.

Ova krupna promena, smatra nevladina organizacija, dogodila se zbog stalnog pritiska organizacija i udruženja građana.

Prošle godine, u okviru kampanje Plavo srce Evrope, u kojoj je učestvovala i Patagonia, prikupljeno je više od 120.000 potpisa širom sveta kako bi se EBRD, Evropska investiciona banka (EIB) i Međunarodna finansijska korporacije (IFC) naterale da ograniče finansiranje HE na Balkanu.

Većina projekata za gradnju hidroenergetskih objekata su male hidroelektrane, pa je veća verovatnoća da će biti finansirane preko posrednika, naveo je Bankwatch.

EBRD je prepoznala ovaj trend, pa je organizovala prvi sastanak takve vrste o hidroenergiji sa predstavnicima kampanje Plavo srce Evrope u Beogradu u martu. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici komercijalnih banaka Erste, UniCredit i Societe Generale. To je bio uvod u promenu politika koje su zvanično promenjene krajem aprila, a onda i predstavljene u Sarajevu, naveo je Bankwatch.

Međunarodne finansijske institucije često bolje reaguju na brigu o zaštiti životne sredine nego vlade

Međunarodne finansijske institucije (MFI) često imaju više sluha za zabrinutost ekoloških aktivista nego vlade, rekla je u intervjuu za Balkan Green Energy News Ana Čolović Lešoska, izvršna direktorka Centra za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest iz Skoplja, člana Bankwatch-a, i dobitnica prestižne nagrade za zaštitu životne sredine Goldman Environmental Prize.

Čolović Lešoska je nagradu dobila kao priznanje za njenu uspešnu kampanju za zaustavljanje međunarodnog kreditiranja dve HE, čime je očuvano stanište Balkanskog risa, koji je ugrožena vrsta.

Svetska banka je 2015. uskratila finansiranje za jednu HE, a 2017. je EBRD učinio isto za gradnju još jedne HE.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

23. maj 2019. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

23. maj 2019. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

23. maj 2019. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

23. maj 2019. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila