OIE

Cilj Hrvatske da bude klimatski neutralna do 2050, iz budžeta EU stiže 9,1 milijarda evra

hrvatska klimatski neutralna 2030.

Slika: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Objavljeno

29.01.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.01.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je da očekuje dosta izazova na putu energetske tranzicije, dok je premijer Andrej Plenković istakao da je za energetsku tranziciju obezbeđeno devet milijardi evra iz evropskog budžeta.

Tomislav Ćorić, koji je prvi hrvatski ministar održivog razvoja, je na konferenciji „Energetika 2021: Upravljanje zelenom tranzicijom“ izjavio da se Hrvatska opredelila za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine.

U ostvarenju tog cilja, kako je istakao, zemlja će se suočiti sa čitavim nizom izazova. Kao neke od njih ministar je naveo osiguranje novih kapaciteta prenosa energije, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, finansiranje svih tih investicija.

Plenković: Za zelenu tranziciju osigurano 9,15 milijardi evra u višegodišnjem finansijskom okviru EU

Učesnicima konferencije obratio se i predsednik hrvatske vlade Andrej Plenković, koji je izjavio da je za potrebe zelene tranzicije osigurano 9,15 milijardi evra u višegodišnjem finansijskom okviru Evropskoj unije i to će, kako je dodao, biti pokretač ubrzanog razvoja države.

Koncept hrvatskog energetskog razvoja mora da se temelji na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, a sredstva koja su osigurana kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku EU omogućiće tu zelenu tranziciju, rekao je premijer, preneli su lokalni mediji.

Najvažniji izvor energije za HEP biće hidroelektrane

Predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić izjavio je da ova kompanija trenutno instalira više solarnih elektrana, a 11 elektrana ukupne snage 120 MW izgradiće sa lokalnim samoupravama. Barbarić je kao najveću investiciju HEP-a u vetar naveo elektranu Korlat snage 75 MW.

Do kraja 2030. kompanija planira da ima oko 700 MW u vetroparkovima i solarnim elektranama.

Ali, najvažniji izvor energije HEP-a i dalje će biti voda zbog čega osavremenjuje i proširuje postojeće hidroelektrane, ali i gradi nove, poput 3,4 milijarde kuna (oko 450 miliona evra) vrednog projekta HE Kosinj i Senj 2, što je najveća investicija kompanije u istoriji nezavisne Hrvatske, dodao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

voltfang rashodovane baterije stare skladistenje energije

Nemački Voltfang pravi sisteme za skladištenje energije od starih baterija iz električnih vozila

29. januar 2021. - Kompanija Voltfang tvrdi da je njena fabrika najveća te vrste u Evropi, sa godišnjom proizvodnjom koja će 2026. dostići 250 MWh.

Agios Efstratios prvo energetski autonomno grcko ostrvo

Agios Efstratios postao prvo energetski autonomno grčko ostrvo

29. januar 2021. - Jedan projekat hibridnog energetskog postrojenja se privodi kraju i transformiše Agios Efstratios u prvo energetski autonomno ostrvo u Grčkoj

Aerodromi u Jugoistocnoj Evropi ulazu u solarne elektrane

Aerodromi u Jugoistočnoj Evropi sve više ulažu u solarne elektrane

29. januar 2021. - Aerodromi u Istanbulu i Atini postaju potpuno nezavisni u domenu električne energije zahvaljujući svojim velikim solarnim elektranama, a mnogi aerodromi u regionu slede njihov primer

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

29. januar 2021. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu