OIE

Cilj Hrvatske da bude klimatski neutralna do 2050, iz budžeta EU stiže 9,1 milijarda evra

hrvatska klimatski neutralna 2030.

Slika: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Objavljeno

29.01.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.01.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je da očekuje dosta izazova na putu energetske tranzicije, dok je premijer Andrej Plenković istakao da je za energetsku tranziciju obezbeđeno devet milijardi evra iz evropskog budžeta.

Tomislav Ćorić, koji je prvi hrvatski ministar održivog razvoja, je na konferenciji „Energetika 2021: Upravljanje zelenom tranzicijom“ izjavio da se Hrvatska opredelila za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine.

U ostvarenju tog cilja, kako je istakao, zemlja će se suočiti sa čitavim nizom izazova. Kao neke od njih ministar je naveo osiguranje novih kapaciteta prenosa energije, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, finansiranje svih tih investicija.

Plenković: Za zelenu tranziciju osigurano 9,15 milijardi evra u višegodišnjem finansijskom okviru EU

Učesnicima konferencije obratio se i predsednik hrvatske vlade Andrej Plenković, koji je izjavio da je za potrebe zelene tranzicije osigurano 9,15 milijardi evra u višegodišnjem finansijskom okviru Evropskoj unije i to će, kako je dodao, biti pokretač ubrzanog razvoja države.

Koncept hrvatskog energetskog razvoja mora da se temelji na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, a sredstva koja su osigurana kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku EU omogućiće tu zelenu tranziciju, rekao je premijer, preneli su lokalni mediji.

Najvažniji izvor energije za HEP biće hidroelektrane

Predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić izjavio je da ova kompanija trenutno instalira više solarnih elektrana, a 11 elektrana ukupne snage 120 MW izgradiće sa lokalnim samoupravama. Barbarić je kao najveću investiciju HEP-a u vetar naveo elektranu Korlat snage 75 MW.

Do kraja 2030. kompanija planira da ima oko 700 MW u vetroparkovima i solarnim elektranama.

Ali, najvažniji izvor energije HEP-a i dalje će biti voda zbog čega osavremenjuje i proširuje postojeće hidroelektrane, ali i gradi nove, poput 3,4 milijarde kuna (oko 450 miliona evra) vrednog projekta HE Kosinj i Senj 2, što je najveća investicija kompanije u istoriji nezavisne Hrvatske, dodao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

aukcije srbija solar vetar rezultati

Srbija podelila celu kvotu na drugim aukcijama, investitori grade elektrane na solar i vetar snage 645 MW

29. januar 2021. - Srbija je u drugom krugu aukcija dodelila kvotu za premije od 424,8 MW. Izabrani su investitori iz Kine, SAD-a, Francuske i Srbije

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

29. januar 2021. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

29. januar 2021. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

29. januar 2021. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu