Električna energija

Cena električne energije za pojedine firme u Severnoj Makedoniji povećana više od pet puta u 2022.

severna makedonija firme privreda cene struje finance think kriza

Foto: Finance Think

Objavljeno

28.07.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Za više od trećine firmi u Severnoj Makedoniji rat u Ukrajini je 2022. godine u odnosu na godinu pre doveo od dvostrukog do petostrukog skoka cene glavnog energenta koji koriste, pokazala je studija koju je objavio Finance Think, nezavisan i neprofitni institut za ekonomska istraživanja i politiku. Primarni izvor energije za skoro tri četvrtine analiziranih firmi je električna energija, čija cena je za više od trećine velikih firmi povećana i više od pet puta.

Finance Think savetuje da bi snabdevanje sa fiksnom ili garantovanom cenom moglo da pomogne firmama da se izbore sa rastom troškova, kao i da proizvode električnu energiju za sopstvenu potrošnju i postanu prozjumeri. Preporuka nadležnima je da unaprede prenosnu i distributivnu mrežu kako bi integrisali nova postrojenja za sopstvenu potrošnju i pojednostave procedure za priključenje, da obezbede skladišne kapacitete i obezbede finansijsku podršku.

Osim analize uticaja rata u Ukrajini na privredu i preporuka kako da se taj pritisak smanji, studija je analizirala i aktivnosti koje su firme preduzele da bi se izborile sa rastućim troškovima energije.

Električna energija je primarni izvor energije za 73,1 odsto preduzeća

severna makedonija firme privreda cene struje finance think troskovi

Severnomakedonske firme se najviše oslanjaju na električnu energiju kao primarni izvor energije (73,1 odsto), dok su nafta i naftni derivati na drugom mestu (24 odsto). Ne postoje velike razlike kada se firme posmatraju po veličini, već samo po sektoru.

Za više od trećine preduzeća (37,6 odsto), povećanje cene ključnog energenta kretalo se od dvostrukog do petostrukog između 2021. i 2022, navodi se u studiji Uticaj krize izazvane sukobom u Ukrajini na preduzeća u Severnoj Makedoniji: Dokazi iz mikro ankete.

Uticaj je bio jači za velike firme, u smislu prometa, pošto su električnu energiju kupovale na otvorenom tržištu. Istraživanje je zabeležilo da je 30,7 odsto firmi imalo povećanje troškova više od pet puta.

Povećanje troškova energije bilo je najveće u građevinarstvu – 40 odsto firmi je prijavilo pvoećanje veće od pet puta, a najmanji rast je zabeležen kod srednje plaćenih usluga, gde je 47,7 odsto plaćalo i do 50 odsto više nego prethodne godine.

Više od petine firmi odlučilo je da proizvodi struju za sopstvenu potrošnju

Najveći deo kompanija okrenuo se smanjenju operativnih troškova kako bi se izborio sa povećanim troškovima energije. Istraživači kažu da je 37,8 odsto fimi povećalo cene proizvoda, a treća najčešća mera (37,5 odsto) bila je reorganizacija procesa rada radi smanjenja potrošnje energije.

Oko 21 odsto ispitanika investiralo je u proizvodnju energije za sopstvenu potrošnju, navodi se u Studiji.

Ekspanzija u instaliranju energetskih kapaciteta za sopstvenu potrošnju, i to pre svega solarnih elektrana, bila je, kako se navodi, evidentna prošle i ove godine.

Inače, poslednji podaci, nezavisni od Studije, pokazuju da trend rasta investicija u obnovljive izvore energije u Severnoj Makedoniji, uglavnom u fotonaponske elektrane, ove godine još brži nego rekordne 2022. Takođe, ova zemlja je lider u regionu Zapadnog Balkana kada je reč o kapacitetu elektrana koje koriste prozjumeri.

severna makedonija firme privreda cene struje finance think solar

Institut preporučuje preduzećima da proizvode struju za sopstvenu potrošnju

Finance Think daje četiri preporuke za prevazilaženje uticaja rasta cena energije na kompanije.

Za velike firme cena struje je bila najkritičniji faktor, jer je kupuju na otvorenom tržištu, pa Institut predlaže model koji će im pomoći u periodu rasta troškova, a koji i one predlažu.

To je fiksna (garantovana) cena od vlade za određeni vremenski period ili poreske olakšice, koje bi mogle biti fiskalno neodržive.

Dugoročna alternativa, opet za veće kompanije, je ulaganje u kapacitete za proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju, dok bi uloga države trebalo da bude da pojednostavi sve neophodne procedure.

Vlasti bi, takođe, trebalo da investiraju u prenosnu mrežu kako bi omoguće priključenje tih novih elektrana i da podrže ulaganja u kapacitete za skladištenje električne energije (baterije) kako bi se sprečilo da veliki deo proizvedene električne energije bude protraćen.

Autori Studije su istakli da u poslednje vreme ima sve više podsticaja da firme i domaćinstva izgrade sopstvene kapacitete za proizvodnju električne energije, ali to nije dovoljno.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Crnogorski elektroprenosni sistem otkupljuje dalekovode od Elektromreze Srbije

Crnogorski elektroprenosni sistem otkupljuje dalekovode od Elektromreže Srbije

28. jul 2023. - EMS i CGES su postigli dogovor da svaki preuzme delove dalekovoda na teritoriji svoje države koji su u vlasništvu ovog drugog

srbija kolarac zaduzbina solarna elektrana

Zadužbina Ilije M. Kolarca postavila solarnu elektranu na krov

28. jul 2023. - Zadužbina Ilije M. Kolarca se priključila sve većem broju domaćinstava, firmi, ustanova, koje na svojim krovovima instaliraju solarne panele

Medunarodni Medjunarodni forum o energiji za održivi razvoj 14 IFESD 28 30 oktobra Skoplju

Ovogodišnji Međunarodni forum o energiji za održivi razvoj održaće se od 28. do 30. oktobra u Skoplju

28. jul 2023. - Zvaničnici, donosioci odluka, eksperti, poslovni ljudi, naučnici i predstavnici civilnog društva dolaze u Skoplje na 14-IFESD, koji će se održati od 28. do 30. oktobra

bih reformska agenda cene struje

BiH se Reformskom agendom obavezala da uskladi cene struje sa tržišnim kretanjima

28. jul 2023. - Usklađivanje cena je deo Reformske agende koju je usvojio Savjet ministara Bosne i  Hercegovine i dostavio je Evropskoj komisiji