Električna energija

Cena električne energije za pojedine firme u Severnoj Makedoniji povećana više od pet puta u 2022.

severna makedonija firme privreda cene struje finance think kriza

Foto: Finance Think

Objavljeno

28.07.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Za više od trećine firmi u Severnoj Makedoniji rat u Ukrajini je 2022. godine u odnosu na godinu pre doveo od dvostrukog do petostrukog skoka cene glavnog energenta koji koriste, pokazala je studija koju je objavio Finance Think, nezavisan i neprofitni institut za ekonomska istraživanja i politiku. Primarni izvor energije za skoro tri četvrtine analiziranih firmi je električna energija, čija cena je za više od trećine velikih firmi povećana i više od pet puta.

Finance Think savetuje da bi snabdevanje sa fiksnom ili garantovanom cenom moglo da pomogne firmama da se izbore sa rastom troškova, kao i da proizvode električnu energiju za sopstvenu potrošnju i postanu prozjumeri. Preporuka nadležnima je da unaprede prenosnu i distributivnu mrežu kako bi integrisali nova postrojenja za sopstvenu potrošnju i pojednostave procedure za priključenje, da obezbede skladišne kapacitete i obezbede finansijsku podršku.

Osim analize uticaja rata u Ukrajini na privredu i preporuka kako da se taj pritisak smanji, studija je analizirala i aktivnosti koje su firme preduzele da bi se izborile sa rastućim troškovima energije.

Električna energija je primarni izvor energije za 73,1 odsto preduzeća

severna makedonija firme privreda cene struje finance think troskovi

Severnomakedonske firme se najviše oslanjaju na električnu energiju kao primarni izvor energije (73,1 odsto), dok su nafta i naftni derivati na drugom mestu (24 odsto). Ne postoje velike razlike kada se firme posmatraju po veličini, već samo po sektoru.

Za više od trećine preduzeća (37,6 odsto), povećanje cene ključnog energenta kretalo se od dvostrukog do petostrukog između 2021. i 2022, navodi se u studiji Uticaj krize izazvane sukobom u Ukrajini na preduzeća u Severnoj Makedoniji: Dokazi iz mikro ankete.

Uticaj je bio jači za velike firme, u smislu prometa, pošto su električnu energiju kupovale na otvorenom tržištu. Istraživanje je zabeležilo da je 30,7 odsto firmi imalo povećanje troškova više od pet puta.

Povećanje troškova energije bilo je najveće u građevinarstvu – 40 odsto firmi je prijavilo pvoećanje veće od pet puta, a najmanji rast je zabeležen kod srednje plaćenih usluga, gde je 47,7 odsto plaćalo i do 50 odsto više nego prethodne godine.

Više od petine firmi odlučilo je da proizvodi struju za sopstvenu potrošnju

Najveći deo kompanija okrenuo se smanjenju operativnih troškova kako bi se izborio sa povećanim troškovima energije. Istraživači kažu da je 37,8 odsto fimi povećalo cene proizvoda, a treća najčešća mera (37,5 odsto) bila je reorganizacija procesa rada radi smanjenja potrošnje energije.

Oko 21 odsto ispitanika investiralo je u proizvodnju energije za sopstvenu potrošnju, navodi se u Studiji.

Ekspanzija u instaliranju energetskih kapaciteta za sopstvenu potrošnju, i to pre svega solarnih elektrana, bila je, kako se navodi, evidentna prošle i ove godine.

Inače, poslednji podaci, nezavisni od Studije, pokazuju da trend rasta investicija u obnovljive izvore energije u Severnoj Makedoniji, uglavnom u fotonaponske elektrane, ove godine još brži nego rekordne 2022. Takođe, ova zemlja je lider u regionu Zapadnog Balkana kada je reč o kapacitetu elektrana koje koriste prozjumeri.

severna makedonija firme privreda cene struje finance think solar

Institut preporučuje preduzećima da proizvode struju za sopstvenu potrošnju

Finance Think daje četiri preporuke za prevazilaženje uticaja rasta cena energije na kompanije.

Za velike firme cena struje je bila najkritičniji faktor, jer je kupuju na otvorenom tržištu, pa Institut predlaže model koji će im pomoći u periodu rasta troškova, a koji i one predlažu.

To je fiksna (garantovana) cena od vlade za određeni vremenski period ili poreske olakšice, koje bi mogle biti fiskalno neodržive.

Dugoročna alternativa, opet za veće kompanije, je ulaganje u kapacitete za proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju, dok bi uloga države trebalo da bude da pojednostavi sve neophodne procedure.

Vlasti bi, takođe, trebalo da investiraju u prenosnu mrežu kako bi omoguće priključenje tih novih elektrana i da podrže ulaganja u kapacitete za skladištenje električne energije (baterije) kako bi se sprečilo da veliki deo proizvedene električne energije bude protraćen.

Autori Studije su istakli da u poslednje vreme ima sve više podsticaja da firme i domaćinstva izgrade sopstvene kapacitete za proizvodnju električne energije, ali to nije dovoljno.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

28. jul 2023. - Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad

ephzhb solar hodovo javna nabavka

EPHZHB traži izvođača za gradnju prve faze solarne elektrane u Hodovu

28. jul 2023. - Lokacija na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana u vlasništvu najmanje od tri državne elektroprivrede u BiH je poslovna zona Hodovo

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

28. jul 2023. - Imres Smart Greenergy je potpisao ugovor sa izvođačem za svoj projekat vetroelektrane Široka draga u Hercegovini

crna gora gasovod lng terminal sahmanovic

Šahmanović: Gasovod IAP i LNG terminal su strateški projekti za Crnu Goru

28. jul 2023. - Izgradnja terminala za tečni prirodni gas i Jadransko-jonskog gasovoda su strateški projekti, poručio je ministar Admir Šahmanović