Životna sredina

Beograd, Skoplje, Sofija i Zagreb u trci za nagradu Zelena prestonica Evrope 2023.

zelena prestonica evrope beograd skoplje zagreb

Slika: Evropska komisija

Objavljeno

19.04.2021.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

19.04.2021.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Beograd, Skoplje, Sofija i Zagreb su u konkurenciji za nagradu Zelena prestonica Evrope 2023. u okviru takmičenja koje organizuje Evropska komisija.

Prestonice Srbije, Severne Makedonije, Bugarske i Hrvatske , kao i turski gradovi Izmir i Gaziantep, takmičiće se za nagradu koju je Evropska komisija ustanovila 2010. godine. Ova nagrada, kao i nagrada Zeleni list Evrope, uvedena 2015, imaju za cilj da podrže ekološka dostignuća gradova i njihovu težnju ka urbanoj održivosti i eko-inovacijama.

Četiri prestonice iz regiona nadmeću se sa još 12 gradova

Beograd, Skoplje, Sofija i Zagreb će se takmičiti sa sledećim gradovima: Kaljari (Italija), Dablin (Irska), Gaziantep (Turska), Gdanjsk (Poljska), Helsingborg (Švedska), İzmir (Turska), Košice (Slovačka), Krakov (Poljska), Logronjo (Španija), Rzeszov (Poljska), Talin (Estonija) i Varšava (Poljska).

Osvajanje nagrade Zelena prestonica Evrope, kako je navela Evropska komisija, donosi brojne prednosti, kao što su izveštavanje u međunarodnim medijima, jačanje regionalnog uticaja, veći fokus na ekološke projekte i povećana strana ulaganja.

Pobednici će biti proglašeni 2021. i dobiće kombinovani finansijski nagradni fond od milion evra.

U toku je izbor finalista

Komisija od dvanaest nezavisnih stručnjaka trenutno sprovodi tehničku procenu svake prijave kako bi izabrala finaliste. Ocenjivanje se obavlja na osnovu 12 ekoloških pokazatelja, navela je Evropska komisija.

Finalisti će predstaviti akcioni plan o tome kako njihov grad namerava da ispuni svoju evropsku godinu Zelene prestonice

Uži izbor gradova finalista biće objavljen na proleće 2021, a gradovi koji uđu u uži izbor biće pozvani da se predstave međunarodnom žiriju, kojim predsedava Evropska komisija. Finalisti će predstaviti akcioni plan o tome kako njihov grad namerava da ispuni svoju evropsku godinu Zelene prestonice, projekte i aktivnosti koje planira da sprovede u cilju jačanja ekološke održivosti grada, kao i strategiju komunikacije.

Dosad je trinaest gradova dobilo nagradu Evropska zelena prestonica: Stokholm (2010), Hamburg (2011), Vitoria-Gasteiz (2012), Nant (2013), Kopenhagen (2014), Bristol (2015), Ljubljana (2016) Esen (2017), Nijmegen (2018), Oslo (2019), Lisabon (2020), Lahti (2021) i Grenobl (2022).

Gradonačelnik Beograda: takmičenje je važno za podizanje svesti o značaju rešavanja ekoloških problema,

Gradonačelnik Beograda Zorana Radojičić izjavio je da je važno da je glavni grad Srbije deo ovog takmičenja. Na ovaj način podiže se svest o značaju rešavanja ekoloških problema, istakao je on.

Radojičić je najavio i će uskoro pred odbornicima Skupštine grada biti Predlog plana kvaliteta vazduha u Beogradu za period 2021–2030, zatim Predlog akcionog plana za Zeleni grad i Predlog akcionog plana za održivu klimu i energiju.

Komentara: (1)
MILE / 21.04.2021.

Najvise sansi ima Beograd.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Od gradjevinskog otpada do cirkularne ekonomije kako STRABAG pokrece zelenu tranziciju

Od građevinskog otpada do cirkularne ekonomije: kako STRABAG pokreće zelenu tranziciju

19. april 2021. - Strabag u Srbiji uvodi reciklažu, solarnu energiju, električna vozila i digitalne alate kako bi ubrzao zelenu tranziciju i smanjio emisije CO2.

hrvatska subvencije elektricna vozila fzoeu ministarsto

Hrvatska daje subvencije za elektrifikaciju taksija, dostavnih vozila i car sharing usluge

19. april 2021. - Hrvatska vlada raspisala je konkurs za dodeljivanje subvencija za nabavku električnih vozila za taksi, dostavne i usluge deljenja automobila

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Glavni industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

19. april 2021. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

19. april 2021. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu