Otpad

Beo Čista Energija započela proizvodnju energije spaljivanjem otpada u Vinči (VIDEO)

vinca spaljivanje otpada deponija beo cista energija

Foto: Beo Čista Energija

Objavljeno

13.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Beo Čista Energija, firma koja upravlja projektom za sanaciju stare i izgradnju nove deponije na lokaciji Vinča, započela je proizvodnju električne i toplotne energije spaljivanjem otpada.

Prvo spaljivanje otpada predstavlja poslednju fazu probnog rada postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije i planirano je da traje do juna, kažu u Beo Čistoj Energiji.

Pun kapacitet postrojenje bi trebalo da dostigne u junu, ukoliko do tada budu obezbeđene mnogobrojne dozvole nadležnih institucija.

Aktiviranje postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada, snage 103 MW, predstavlja predstavlja jedan od najvažnijih delova javno-privatnog partnerstva (JPP) za sanaciju divlje deponije Vinča i novi sistem odlaganja otpada na ovoj lokaciji.

Elektrana bi do juna trebalo da dostigne pun kapacitet

Prva važna tačka u projektu bio je početak rada Regionalne sanitarne deponije Vinča sredinom 2021.

Informacija o početku rada postrojenja objavljena je na Jutjub kanalu Beo Čiste Energije. Video nosi naziv „Achievement of First Fire with Waste“.

Posle uspešno obavljenih hladnih proba, Beo Čista Energija je sprovela prvo spaljivanje otpada u postrojenju za dobijanje energije iz otpada, prvom takve vrste u Srbiji i regionu, navodi se u snimku.

Godišnji kapacitet elektrane je spaljivanje 340.000 tona otpada

Bunker za otpad, kako se dodaje, može da uskladišti dovoljne količine za rad postrojenja od 4,5 dana. Godišnji kapacitet elektrane je spaljivanje 340.000 tona otpada godišnje od čega će se dobijati 30,24 MWh struje i 56,5 MWh toplotne energije.

Beo Čista Energija će iz otpada prozvesti struju dovoljnu za snabdevanje pet odsto beogradskih domaćinstava i toplotnu energiju za zagrevanje deset odsto stanova u glavnom gradu Srbije, navodi se u video prilogu.

 

Da podsetimo, francuski Suez i japanski Itochu su 2017. godine sklopili ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) na 25 godina sa Gradom Beogradom. Projektu se kasnije priključio i infrastrukturni fond Marguerite II, a zbog spajanja Sueza i kompanija Veolia, udeo Sueza preuzela je Veolia.

Investiciju finansiraju Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojna banka Austrije (OeEB).

Projekat, kako je ranije saopštio EBRD, obuhvata i postrojenje za preradu građevinskog otpada, postrojenje za iskorišćenje deponijskog gasa, kao i sanaciju i zatvaranje postojeće deponije, kao i izgradnju nove u skladu sa standardima EU.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zabrana plasticnih kesa u Vasingtonu povecala kolicinu otpada

Zabrana tankih plastičnih kesa povećala količinu otpada

13. februar 2023. - Zabrana jednokratnih plastičnih kesa u Vašingtonu imala je neočekivani efekat – studija pokazuje da je količina plastike u životnoj sredini porasla zbog debljih višekratnih kesa

pretvaranje plastičnog otpada u gorivo

Nauka otvara put ka efikasnoj proizvodnji goriva od plastike

13. februar 2023. - Unapređenjem procesa pirolize, istraživači sa Jejl Univerziteta, uspeli su da pretvore 66 odsto tretirane plastike u hemikalije koje se mogu koristiti za goriva

Glasaj za liderku obnovljive energetike 2025

Vaš glas odlučuje: počelo glasanje za Liderku održive energetike 2025

13. februar 2023. - Javno glasanje za Liderku održive energetike 2025. je otvoreno od 23. septembra do 10. oktobra

hrvatska osijek odvojeno prikupljanje otpada separacija unikom gradonacelnik radic

Osijek najbolji u separaciji otpada u Hrvatskoj

13. februar 2023. - Osijek je jedini veliki hrvatski grad koji zahvaljujući separaciji otpada iznad 50 odsto ne plaća penale državi