Otpad

Beo Čista Energija započela proizvodnju energije spaljivanjem otpada u Vinči (VIDEO)

vinca spaljivanje otpada deponija beo cista energija

Foto: Beo Čista Energija

Objavljeno

13.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Beo Čista Energija, firma koja upravlja projektom za sanaciju stare i izgradnju nove deponije na lokaciji Vinča, započela je proizvodnju električne i toplotne energije spaljivanjem otpada.

Prvo spaljivanje otpada predstavlja poslednju fazu probnog rada postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije i planirano je da traje do juna, kažu u Beo Čistoj Energiji.

Pun kapacitet postrojenje bi trebalo da dostigne u junu, ukoliko do tada budu obezbeđene mnogobrojne dozvole nadležnih institucija.

Aktiviranje postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada, snage 103 MW, predstavlja predstavlja jedan od najvažnijih delova javno-privatnog partnerstva (JPP) za sanaciju divlje deponije Vinča i novi sistem odlaganja otpada na ovoj lokaciji.

Elektrana bi do juna trebalo da dostigne pun kapacitet

Prva važna tačka u projektu bio je početak rada Regionalne sanitarne deponije Vinča sredinom 2021.

Informacija o početku rada postrojenja objavljena je na Jutjub kanalu Beo Čiste Energije. Video nosi naziv „Achievement of First Fire with Waste“.

Posle uspešno obavljenih hladnih proba, Beo Čista Energija je sprovela prvo spaljivanje otpada u postrojenju za dobijanje energije iz otpada, prvom takve vrste u Srbiji i regionu, navodi se u snimku.

Godišnji kapacitet elektrane je spaljivanje 340.000 tona otpada

Bunker za otpad, kako se dodaje, može da uskladišti dovoljne količine za rad postrojenja od 4,5 dana. Godišnji kapacitet elektrane je spaljivanje 340.000 tona otpada godišnje od čega će se dobijati 30,24 MWh struje i 56,5 MWh toplotne energije.

Beo Čista Energija će iz otpada prozvesti struju dovoljnu za snabdevanje pet odsto beogradskih domaćinstava i toplotnu energiju za zagrevanje deset odsto stanova u glavnom gradu Srbije, navodi se u video prilogu.

 

Da podsetimo, francuski Suez i japanski Itochu su 2017. godine sklopili ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) na 25 godina sa Gradom Beogradom. Projektu se kasnije priključio i infrastrukturni fond Marguerite II, a zbog spajanja Sueza i kompanija Veolia, udeo Sueza preuzela je Veolia.

Investiciju finansiraju Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojna banka Austrije (OeEB).

Projekat, kako je ranije saopštio EBRD, obuhvata i postrojenje za preradu građevinskog otpada, postrojenje za iskorišćenje deponijskog gasa, kao i sanaciju i zatvaranje postojeće deponije, kao i izgradnju nove u skladu sa standardima EU.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka - otkriva nova studija

Mikroplastika ometa fotosintezu, ugrožava proizvodnju hrane

13. februar 2023. - Kineski naučnici su utvrdili da mikroplastika ometa fotosintezu biljaka, što bi moglo dovesti do drastičnog pada proizvodnje hrane

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

13. februar 2023. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

Coca-Cola proizvodi sve više plastike

U okeanu će 2030. završiti 602.000 tona plastike kompanije Coca-Cola

13. februar 2023. - Po novoj projekciji, količina plastičnog otpada Coca-Cole koji će 2030. ući u okeane ekvivalentna je 220 milijardi boca od pola litra

reciklaza solarnih panela kao kljucni izazov bih

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

13. februar 2023. - Bosna i Hercegovina beleži rast upotrebe solarne energije, ali s porastom broja instaliranih panela raste i količina otpada koji će se u narednim decenijama morati da se zbrine