Životna sredina

Aplikacija koja građanima regiona pomaže da prate nivo aerozagađenja

Foto: screenshot

Objavljeno

30.01.2019.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.01.2019.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Mnogo toga se može pročitati i o dobrom i o lošem uticaju pametnih uređaja na kvalitet života, ali za jednu aplikaciju se svakako može reći da podiže nivo svesti građana o kvalitetu vazduha koji dišu. Osvešćenost o ovom pitanju počinje da utiče i na javno mnjenje.

Ako živite u Srbiji, izmaglica vas je možda ovog jutra podstakla da se odmah dohvatite telefona i kliknete na ikonicu koja prikazuje ljudsko lice sa maskom za zagađenje vazduha. Vi ste u tom slučaju jedan od korisnika AirVisual, aplikacije koja je na Play Store do sada preuzeta više od milion puta, a dostupna je i za iOS uređaje.

Vesti ovog jutra nisu bile dobre. Smederevo je imalo nivo suspendovanih čestica PM10 od preko 823 mikrograma po m3 i indeks kvaliteta vazduha AQI od 720, što je kvalitet vazduha u ovom gradu svrstalo u kategoriju „opasan“.

Suspendovane čestice nastaju tokom rada motora u vozilima i industrijskim postrojenjema, sagorevanja ogreva u pećima, a nastaju i na gradilištima i deponijama. PM10 je obično smeša koja obuhvata dim, čađ, prašinu, soli, kiseline i metale.

U i južnom srpskom gradu Nišu situacija je bila alarmantna – AQI od 427 i kategorija „opasan“, s tim što je u Nišu nivo čestica PM2.5, još sitnijih i time opasnijih od PM10 jer lakše dospevaju u pluća, iznosio 389,4 mikrograma po m3.

Upozorenje za nivo „opasan“ je naročito vizuelno upečatljivo jer prikazuje ljudsko lice koje nosi gas masku (za razliku od nižih nivoa koji prikazuju manje zastrašujuće maske za aerozagađenje).

Na ovom nivou se savetuje zatvaranje prozora, nošenje maske napolju, izbegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru i upotrebu prečišćivača vazduha u zatvorenim prostorima.

Koliko situacija nije sjajna u Srbiji pokazuje i primer Beograda, u kome možda ne mora da se nosi gas maska, ali je nivo zagađenja česticama PM često značajno iznad nivoa u Pekingu, koji važi za jedan od najzagađenijih gradova na svetu.

Predlozi rešenja i nekonstruktivne izjave

Ko redovno prati aplikaciju i stanje u gradovima širom regiona, zna da je situacija često slična, ako ne i gora, u Skoplju, najzagađenijem glavnom gradu u Evropi po podacima Svetske zdravstvene orgazacije (WHO) za 2018. godinu, kao i u Sarajevu, koje je po merenjima američke ambasade nekoliko dana prošle godine bilo najzagađeniji grad na svetu.

Javno saobraćajno preduzeće u Skoplju je od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno dobilo kredit od 10 miliona evra za nabavku 35 autobusa na komprimovani prirodni gas, za koje se očekuje da smanje emisije CO2 za najmanje 15%.

I dok je saobraćaj uz industriju svakako jedan od izvora zagađenja, u gradovima regiona u zimskim mesecima su najčešće najveći problem individualna ložišta u kojima građani sagorevaju ne samo drva i ugalj, već i plastiku i otpadne gume i ulja.

Risto Filkoski, profesor na Mašinskom fakultetu u Skoplju pri Univerzitetu „Sv. Ćirilo i Metodije“, nedavno je za Novu Makedoniju izjavio da problem aerozagađenja u gradovima kao što su Skoplje, Tetovo i Bitolj nije nastao odjednom, već je stvaran decenijama, pa tako i ne može da se reši čarobnim štapićem, već na relativno kratak rok može samo da se ublaži.

On rešenje vidi u razvoju transportne infrastrukture, posebno u sektoru javnog prevoza, zaustavljanju haotične urbane ekspanzije, razvoju i širenju sistema centralnog grejanja, primeni mera za poboljšanje energetske efikasnosti zgrada, gasifikaciji, podršci alternativnim izvorima energije, sankcionisanju zagađivača i motivisanju stanovnika kroz stvaranje adekvatnih uslova da se zadrže u manjim mestima, umesto da se sele u veće gradove.

Rešenja koja se savetuju uključuju i zamenu starih i energetski neefikasnih peći i šporeta onima koji ispunjavaju eko standarde.

Ono što građani svakako ne vide kao rešenje, bar po reakcijama na društvenim mrežama, su izjave kojima se minimizira problem zagađenja, a građani skoro pa kritikuju, jer „izabrali su da žive u Nišu, ne žive na Zlatiboru“.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

30. januar 2019. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

srbija novi pazar deponija pozar metan golo brdo

Početak treće nedelje požara na deponiji Golo Brdo kod Novog Pazara obeležila velika eksplozija metana

30. januar 2019. - Zavod za javno zdravlje Novog Pazara je upozorio građane da ne prilaze deponiji, jer gasovi mogu biti štetni po zdravlje

Tri grada ozivela proteste u Srbiji protiv litijumskog projekta Jadar

Građani Loznice oživeli proteste protiv rudarenja litijuma u dolini Jadra, najavljeni novi u Valjevu i Šapcu

30. januar 2019. - Protivnici projekta Jadar kompanije Rio Tinto održali su protest u Loznici, a priključuju se Valjevo i Šabac, po rečima aktivista

bih epbih spaljivanje otpada te tuzla testiranje

Elektroprivreda BiH odustala od probnog spaljivanja otpada u TE Tuzla

30. januar 2019. - Elektroprivreda BiH je saopštila da će ispoštovati zaključke Gradskog veća Grada Tuzla. Bilo planirano sagorevanje 100 tona otpada