Životna sredina

Albanija, BiH, Crna Gora i Severna Makedonija lideri u zagađenju Sredozemnog mora plastikom

Albanija BiH Crna Gora Severna Makedonija otpad plastika Sredozemno more

Slika: IUCN

Objavljeno

27.10.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

27.10.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Egipat, Italija i Turska odgovorne su za najviše plastičnog otpada u Sredozemnom moru. Međutim, ako se pogleda broj stanovnika lideri su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija.

Novi izveštaj Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) otkriva da 229.000 tona plastike svake godine završi u Sredozemnom moru. Ukoliko se ne preduzmu mere da se popravi upravljanje otpadom, koje je glavni uzrok zagađenja plastikom, ova količina će se duplirati do 2040. godine.

Zagađenje plastikom može dugoročno da ošteti kopnene i morske ekosisteme i biodiverzitet

Izveštaj The Mediterranean : Mare Plasticum, pripremljen zajedno sa organizacijom Environmental Action, bavi se analizom tokova plastike u 33 zemlje mediteranskog basena.

Morske životinje mogu da se zapletu u plastični otpad ili da ga progutaju

Plastični otpad, kako se navodi, može dugoročno da ošteti kopnene i morske ekosisteme i biodiverzitet. Morske životinje mogu da se zapletu u plastični otpad ili da ga progutaju, što na kraju dovodi do smrti od iscrpljenosti i gladi.

Osim toga, plastični otpad oslobađa hemijske supstance kao što su omekšivači ili usporivači gorenja, što može biti štetno kako za ekosisteme, tako i za zdravlje ljudi, posebno u Sredozemnom moru, koje nije dovoljno otvoreno.

Egipat, Italija i Turska najviše zagađuju Sredozemno more plastikom

Egipat (oko 74.000 tona godišnje), Italija (34.000 tona godišnje) i Turska (24.000 tona godišnje) su zemlje odgovorne za najviše platičnog otpada u Sredozemnom moru, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i velikog broja stanovništa u priobalnom području. Međutim, po glavi stanovnika Crna Gora sa 8 kilograma godišnje, pa zatim Albanija, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija, sa po 3 kilograma, su lideri u produkciji plastičnog otpada, navodi se u izveštaju.

Prašina koja nastaje od guma je najveći izvor plastičnog otpada u Sredozemnom moru

Izveštaj otkriva da makroplastika koja nastaje kao rezultat lošeg upravljanja otpadom čini 94% ukupnog plastičnog otpada, koji se taloži u sedimentima u obliku mikroplastike (čestice manje od 5 milimetara). U izveštaju se procenjuje da se u Sredozemnom moru nakupilo više od milion tona plastike.

Prašina koja nastaje od guma (53%) je najveći izvor plastičnog otpada, a na drugom mestu je tekstil (33%).

Mere koje su na snazi, i one koje su planirane nisu dovoljne da smanje količine plastičnog otpada koje završavaju u Sredozemnom moru, kao i posledice koje nastaju, izjavila je Minna Epps, direktorka pomorskog i polarnog programa u okviru IUCN.

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija vecinu sredstava zelenih obveznica saobracaj vodosnabdevanje upravljanje otpadnim vodama

Srbija većinu sredstava iz zelenih obveznica uložila u saobraćaj, vodosnabdevanje, upravljanje otpadnim vodama

27. oktobar 2020. - Srbija je raspodelila sva sredstva što je prikupila od prodaje svog prvog paketa zelenih obveznica, pokazao je završni izveštaj

Nova studija pokazala da vetroturbine nemaju negativan uticaj na ptice

Studija pokazala da je negativni uticaj vetroturbine na ptice zanemariv

27. oktobar 2020. - Nova studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje da uticaj vetroelektrana na ptice nije dramatičan koliko se govori.

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane kako bi zastitili biodiverzitet

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane radi zaštite ptica

27. oktobar 2020. - Sud je naložio zatvaranje jedne vetroelektrane na jugu Francuske zbog stradanja zaštićenih ptica i zato što smeta lokalnom stanovništvu

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: Slepi misevi izbegavaju solarne elektrane

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: slepi miševi ih izbegavaju

27. oktobar 2020. - Nova studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da velike solarne elektrane imaju negativan uticaj na aktivnost slepih miševa