Životna sredina

Adidas duplira proizvodnju patika od reciklirane plastike u borbi protiv zagađenja okeana

adidas-zagadjenje-okeana-reciklaza

Slika: Adidas

Objavljeno

08.03.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.03.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svetski gigant u proizvodnji sportske opreme Adidas će ove godine povećati svoj doprinos globalnoj borbi protiv zagađenja okeana plastikom za jednokratnu upotrebu. Adidas, naime, planira da u 2019. godini proizvede čak 11 miliona pari patika korišćenjem recikliranog plastičnog otpada, što je više nego duplo u poređenju sa 2018. godinom, kada je proizveo pet miliona pari takve obuće.

U 2017. godini Adidas je napravio milion pari patika od reciklirane plastike.

Adidas proizvodi patike čiji je gornji deo napravljen od reciklirane plastike u sklopu saradnje sa organizacijom za zaštitu životne sredine Parley for the Oceans. Ova saradnja podrazumeva presretanje plastičnog otpada na plažama, na primer na Maldivima, pre nego što ona dođe do okeana, objašnjeno je u saopštenju kompanije.

UltraBOOST Parley

Osim obuće, Adidas takođe proizvodi i sportsku odeću od recikliranog materijala, kao što su dresovi za Ligu šampiona fudbalskog kluba Bajern iz Minhena i oprema za Otvoreno prvenstvo Australije nemačkog tenisera Aleksandra Zvereva.

Proizvodi Adidas napravljeni od reciklirane plastike nude našim potrošačima pravu dodatnu vrednost, pored izgleda, funkcionalnosti i kvaliteta, jer svaka patika je mali doprinos očuvanju naših okeana, piše u saopštenju.

UltraBOOST X Parley

Kompanija je podsetila da je takođe posvećena cilju da koristi samo reciklirani poliester u svakom proizvodu i na svakoj aplikaciji gde zato postoji rešenje od 2024. godine, kao i da su Adidas radnje prestale da koriste plastične kese još 2016. godine.

Težina plastičnog otpada u okeanima mogla bi da premaši težinu sve ribe do 2050.

Plastika predstavlja oko 90 odsto plutajućeg morskog otpada. Izveštaj kuće McKinsey za 2015. godinu procenjuje da u morima ima više od 150 miliona tona plastike, koja potiče od plastičnog otpada i koja na kraju završi u okeanima. Izveštaj Fondacije Ellen MacArthur za 2016. procenjuje da bi bez značajnih mera do 2050. godine u okeanima moglo da bude više plastike nego ribe (po težini).

U cilju rešavanja ovog problema, Evropska unija (EU) planira da uvede zabranu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, kao što su tanjiri, escajg, slamčice, držači za balone i štapići za uši, od 2021. godine.

adidas-ocean-pollution

Prema nacrtima planova koje je u oktobru prošle godine usvojio Evropski parlament (EP), potrošnja određenih predmeta za koje ne postoji alternativa, kao što su jednokratne kutije u koje se pakuju hamburgeri i sendviči, kao i jednokratna ambalaža za voće, povrće, dezerte i sladoled, moraće da se smanji za bar 25% u EU do 2025.

Prema podacima Evropske komisije, više od 80% otpada u morima i okeanima se sastoji od plastike, dok se 70% odnosi na proizvode koji su predmet mera podržanih od strane EP. Ostaci plastike se mogu naći u morskim vrstama kao što su morske kornjače, foke, kitovi i ptice, ali i ribe i ljuskari, što znači da završavaju i u lancu ishrane ljudi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

8. mart 2019. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

8. mart 2019. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope

U severnom delu Atlantskog okeana pluta 27 miliona tona nanoplastike

U severnom delu Atlantskog okeana pluta 27 miliona tona nanoplastike

8. mart 2019. - U severnom delu Atlanskog okeana pluta 27 miliona tona plastike u obliku čestica manjih od jednog mikrometra

Srbija broji stotine pozara godisnje deponijama gusi se u otrovnom dimu

Srbija broji stotine požara godišnje na deponijama, guši se u otrovnom dimu

8. mart 2019. - U blizini Priboja gore nesanitarna deponija i šuma pored nje. To možda i hiljaditi ovogodišnji požar na mestima odlaganja otpada u Srbiji.