Životna sredina

Termoelektrana najveći zagađivač vazduha u Tuzli

tuzla zagadjenje termoelektrana

Slika: CEE Bankwatch Network

Objavljeno

02.11.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.11.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Od 20 uzastopnih dana, koliko je trajalo merenje kvaliteta vazduha u Tuzli, tokom čak 12 dana zabeleženo je zagađenje vazduha iznad dozvoljenih granica. Merenje su zajednički sprovele organizacije CEE Bankwatch Network i lokalni Centar za ekologiju i energiju.

U gradu na severoistoku Bosne i Hercegovine (BiH) smeštena je termoelektrana koja kao glavno gorivo koristi lignit, a Tuzla je prva u nizu lokacija na kojima su ove dve organizacije namerile da sprovedu merenje kvaliteta vazduha. To je deo poduhvata kojim se, kako kaže izveštaj organizacije Bankwatch, nezavisnim putem prikupljaju podaci o kvalitetu vazduha širom Balkana.

U međuvremenu, državno preduzeće Elektroprivreda BiH planira izgradnju novog pogona od 450 MW u Termoelektrani Tuzla, koja koristi lignit kao glavno gorivo. Postrojenje „Tuzla 7“ treba da zameni dva postojeća, starija postrojenja, ali i da poveća kapacitet cele elektrane.

Novi pogon će gotovo sigurno doprineti velikom zagađenju vazduha u okolini, budući da je elektrana izgrađena u zapadnom delu grada, dok redovni zapadni vetar raznosi smog po celoj dolini. Tuzla se smatra mestom s vrlo lošim kvalitetom vazduha, posebno tokom zime kada u vazduhu ima više sitne prašine (eng. particulate matter – PM), o kojoj nema podataka u zvaničnim izveštajima o kvalitetu vazduha iz Tuzlanskog Kantona.

Brojke su zabrinjavajuće, sudeći prema podacima o kojima je izvestila organizacija Bankwatch: vrednosti PM10 su redovno bili iznad nivoa tolerancije od 65 µg/m³ prema propisima Federacije BiH, dok su udarne vrednosti bile i preko 300 µg/m³. Vrednosti su naglo rasle posle 19 časova, što ukazuje na mogućnost da se filteri za prašinu isključuju tokom noći. Sa čak 12 od ukupno 20 mernih dana, u kojima su vrednosti zagađenja bile van granica dozvoljenih zakonom, lako je zaključiti da vrednosti PM10 redovno prelaze granicu od 35 dana godišnje tokom kojih je dopušteno prekomerno zagađenje.

Bosna i Hercegovina je usvojila zakone o kvalitetu vazduha u ravni sa standardima Evropske Unije. Centar za ekologiju i energiju, s druge strane, tvrdi da je primena zakona slaba i poziva vlasti da velike zagađivače nateraju da poštuju život i zdravlje stanovnika.

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija undp forum odrziva energija skopska deklaracija sanja bozinovska grigorjan liguti

Potpisivanjem Skopske deklaracije završen Međunarodni forum o energiji za održivi razvoj

2. novembar 2016. - Trodnevni Međunarodni forum o energiji za održivi razvoj (IFESD-14) okupio više od 500 učesnika iz više od 70 zemalja

termoelektrana Kakanj, odsumporavanje

Projekat odsumporavanja termoelektrane Kakanj smanjiće emisije SO2 za skoro 100 odsto

2. novembar 2016. - Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) sprovodi projekat odsumporavanja na blokovima šest i sedam u termoelektrani Kakanj

zakon o rudarstvu srbija kriticne sirovine

Srbija sprema novi zakon o rudarstvu: usklađivanje sa propisima EU o kritičnim sirovinama

2. novembar 2016. - Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije pokrenulo je javnu raspravu o izradi novog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima

gvozd 2 ptice vetropark

Druga faza VE Gvozd dobila zeleno svetlo bez elaborata o životnoj sredini

2. novembar 2016. - Nosiocu projekta Gvozd 2 se nalaže da sprovede jednogodišnje istraživanje ptica i slepih miševa i nalaze dostavi Agenciji za zaštitu životne sredine