Životna sredina

Lokalne zajednice kao ključni učesnici u borbi protiv klimatskih promena

lokalne zajednice klimatske promene

Slika: UNDP

Objavljeno

28.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pomoć lokalnim zajednicama da se izbore s neželjenim posledicama klimatskih promena je jedan od glavnih ciljeva projekta Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) koji je najavljen 26. oktobra na stručnom skupu u Beogradu.

Konferencija pod nazivom „Klimatski prihvatljiv razvoj na lokalnom nivou u Republici Srbiji“, održana je u zajedničkoj organizaciji Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i kancelarije UNDP-a. Irena Vojackov Solorano obećala je pomoć UNDP-a opštinama širom Srbije na polju planiranja projekata, razmene znanja i podsticaja.

Kao domaćin skupa, ambasadorka Francuske u Srbiji Kristin Moro izrazila je snažnu podršku Srbiji u ostvarivanju sopstvenih ciljeva na polju adaptacije na klimatske promene, kao i u okviru sporazuma COP21 iz 2015.

Put Srbije ka članstvu u Evropskoj Uniji obuhvata i ambiciozne planove tog bloka za smanjenje emisije CO2 i drugih gasova s efektom staklene bašte za najmanje 20% pre 2020. godine, podsetila je Stana Božović iz Ministartstva.

Pozivajući na akciju u okviru projekta „Razvijanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promene“, Miroslav Tadić iz UNDP-a naglasio je važnost razmene podataka iz svih sektora važnih za energetsku efikasnost.

Stručnjaci na projektu pozvali su lokalne vlasti da slede primer većih „pametnih gradova“ širom Evrope, i obećali nove projekte izazova za inovaciju i podsticaje zasnovane na uspehu u ostvarenim projektima, umesto na dosadašnjem modelu donacijama. Učesnici su se upoznali s projektima energetske efikasnosti u Helsinkiju, prestonici Finske, gde je grejanje uzrok najveće potrošnje energije.

Danijela Božanić iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine istakla je da moralni i etički razlozi treba da budu glavni pokretač akcije. U isto vreme, borba protiv globalnog zagrevanja predstavlja značajnu alatku za ekonomski razvoj, pod uslovom da 195 zemalja potpisnica Pariskog dogovora investiraju u infrastrukturu i nove tehonologije. Srbija će obezbediti finansijska sredstva iz Zelenog fonda koji startuje u januaru 2017.godine.

Predstavnici srpskih opština kažu da su glavni problemi s kojima se suočavaju odsustvo novca i administrativnih kapaciteta. Kao još važnije su naveli slabu razmenu informacija i koordinisano delovanje susednih opština. Neke od njih, poput opštine Vrbas, su pohvaljene za korake koje su preduzele za stvaranje energetski efikasne ekonomije. Grad Užice je učesnike obavestio o hrabroj akciji u ovom gradu na jugu Srbije: grad pomaže vlasnicima privatnih kuća u postavljanju izolacije.

Organizacije civilnog društva poput Svetskog fonda za prirodu (WWF) su podsetile da je održavanje postojećih prirodni rezervata ključan, i ne previše zahtevan, način da se smanje ili održe niskim emisije štetnih gasova.

Drugi učesnici, među njima arhitekti, inženjeri i tehničari, tvrde da se njihov glas često ignoriše u donošenju propisa i akcionih planova, uprkos njihovim pokušajima da budu uključeni u projekte.

Panel u Beogradu je održan uoči samita COP22 u Maroku u novembru, za koju je Dris Hašak, otpravnik poslova Ambasade Kraljevine Maroko, obećao da će biti „konferencija akcije“.

 

 

 

 

 

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

28. oktobar 2016. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

protestu Bijeljini nece biti rudnika litijuma na Majevici

Na protestu u Bijeljini poručeno da neće biti rudnika litijuma na Majevici

28. oktobar 2016. - Uz podršku lokalne samouprave, građani severoistočne BiH su u Bijeljini protestovali protiv planova rudarske eksploatacije litijuma na Majevici, kao i retkih metala

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

28. oktobar 2016. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi

bih hidroelektrane epbih vranduk janjici presuda sud

Sud oborio ekološke dozvole za projekte HE Janjići i HE Vranduk koje razvija EPBiH

28. oktobar 2016. - Projekte hidroelektrana Janjići i Vranduk na reci Bosni razvija Elektroprivreda Bosne i Hercegovine već više godina