Životna sredina

Hrvatska pripremila prvu Strategiju bioekonomije

hrvatska strategija biogospodarstva bioekonomija

Foto: Rainer from Pixabay

Objavljeno

09.01.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.01.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Hrvatske usvojila je Predlog Strategije bioekonomije do 2035. godine, kojom su predviđena ulaganja od 200 miliona evra.

Prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. godine će, kako je saoštila hrvatska vlada, osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj sektora i doprineti razvoju privrede i društva.

U strategiji se navodi da bioekonomija obuhvata sve sektore i sisteme koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad).

Sektori poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, akvakulture, proizvodnje hrane, pića i duvana se u poptunosti ubrajaju u bioekonomiju, navodi se u dokumentu.

Inače, oktobra 2018. Evropska komisija je predstavila akcioni plan za razvoj održive i cirkularne bioekonomije.

Strategija ima dva cilja

Strategijom se, kako je rekao potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, definiše vizija razvoja bioekonomije koja će se ostvariti do 2035. godine sprovođenjem intervencija, strateških projekata i aktivnosti.

Strategija ima dva strateška cilja – razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina i povećanje dodate vrednosti u bioekonomiji, saopštila je Vlada.

Ostvarenje strateških ciljeva biše podržano sredstvima iz evropskih finansijskih programa uz sufinanciranje iz državnog budžeta, rekao je Vlajčić.

Ukupna sredstva za sprovođenje strategije, kako je naveo ministar, iznose više od 199 miliona evra za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Za period od 2028. do 2035. finansijski okvir će biti definisan naknadno.

Planirana izgradnja distributivnih centara za biomasu

Za ostvarenje strateških ciljeva koristiće se mehanizmi, kao što su planiranje izgradnje distributivnih centara za biomasu, uređivanje korišćenja otpadnog mulja, podsticanje izgradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima bioekomonije, podsticanje proizvodnje ambalaže od recikliranog materijala, biobazirane i birazgradive plastike, sprovođenje istraživanja i inovacija povezanih sa bioekonomijom, objasnio je Vlajčić.

Strategija bi trebalo da poveća iskorišćenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje i prerade u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i podstakne tržište biomase.

Vlada je donela Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije biogospodarstva do 2035. godine 13. oktobra kojom se Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zadužuju da je pripreme.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Bankwatch Zapadni Balkan odustane spaljivanja otpada dobijanje energije

Bankwatch: Zapadni Balkan da odustane od spaljivanja otpada za dobijanje energije

9. januar 2026. - Projekti spalionica i suspaljivanja otpada na Zapadnom Balkanu nose velik finansijski i zdravstveni rizik, upozorava CEE Bankwatch Network

otpad od hrane medjunarodni dan nultog-otpada hrana

Međunarodni dan nultog otpada 2026: Svako treba da doprinese smanjenju otpada od hrane

9. januar 2026. - Fokus ovogodišnjeg Međunarodnog dana nultog otpada, koji se obeležava svakog 30. marta, je na smanjenju otpada od hrane

hvatanje co2 gumene rukavice otpad

Jednokratne gumene rukavice – od otpada do hvatanja CO2

9. januar 2026. - Najnoviji laboratorijski eksperimenti ukazuju na to da bi se materijal od iskorišćenih gumenih rukavica mogao koristiti za hvatanje CO2

Dekarbonizacija cementne industrije u praksi: primer Titan grupe

9. januar 2026. - Titan grupa dekarbonizuje proizvodnju cementa povećanjem udela alternativnih goriva, razvojem niskougljeničnog cementa i projektom hvatanja i skladištenja ugljenika.