Električna energija

Hrvatska elektroprivreda se zadužuje 400 miliona evra

hrvatska vlada odobrenje hep kredit

Foto: Vlada Hrvatske/Twitter

Objavljeno

19.12.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.12.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Iako je energetska kriza koja je pogodila svet u periodu 2021-2023. godina okončana, njene posledice će se još dugo osećati. To dokazuje i odluka Hrvatske elektroprivreda da se zaduži za 400 miliona evra.

Vlada Hrvatske dala je saglasnost da Hrvatska elektroprivreda (HEP) uzme kredit od sedam banaka u iznosu od 400 miliona evra, kako bi delimično finansirala revolving kredit od 600 miliona evra i opšte poslovne troškove.

U obrazloženju odluke Vlada je navela da će novim zaduženjem, koje neće biti osigurano državnim garancijama, refinansirati ostatak duga po Ddugoročnom klupskom revolving kreditu u iznosu do 600 miliona evra, koji je bio osiguran 80 odsto državnim garancijama.

Taj zajam je, podsećaju, odobren od strane Vlade u svrhu osiguranja nabavke dela energenata u cilju pouzdanog i sigurnog snabdevanja energijom u zemlji.

HEP se krizne 2022. zadužio milijardu evra

Odobrenom transakcijom će se osloboditi ukupan iznos duga po izdatom državnom jemstvu koji trenutno iznosi 424,8 miliona evra, dodala je Vlada.

Pomenuti kredit od 600 miliona evra uzet je sredinom 2022. godine, kada je energetska kriza bila u jeku. Sredstava su, kako je tada rečeno, trebalo da budu iskorišćena za nabavku struje, gasa, uglja i toplotne energije. Inače, tada je Vlada odobrila HEP-u da se zaduži još 400 miliona evra za kupovinu gasa, koji će biti utisnut u skladište gasa Okoli.

Najveći deo nove pozajmice obezbediće Zagrebačka banka – 140 miliona evra. Banka Intesa Sanpaolo daje 62 miliona evra, a Privredna banka Zagreb 28 miliona.

Po 50 miliona evra odobrile su Erste&Steiermärkische Bank i dve državne banke – Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatska poštanska banka. Raiffeisenbank Austria će dodati još 20 miliona evra.

Šušnjar: Ugovorena povoljnija kamata

Rok korišćenja kredita je šest meseci od dana sklapanja ugovora o kreditu. HEP je dobio poček od 12 meseci za otplatu kredita. Kamatna stopa je fiksna i iznosi 2,50 odsto godišnje.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je da je iznos postojećeg kredita delom otplaćen iz vlastitih sredstava HEP-a, dok spomenutih 400 miliona evra služi za refinansiranje ostatka duga.

On je naglasio da je ugovorena puno manja kamata nego za prethodni kredit i manje naknade, što će pozitivno uticati na novčani rok HEP-a, preneli su lokalni mediji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Severna Makedonija plan od 5 7 milijardi evra elektrane sisteme za skladistenje energije

Severna Makedonija objavila plan od 5,7 milijardi evra za nove elektrane, sisteme za skladištenje energije

19. decembar 2025. - U ovogodišnjem planu Severne Makedonije ima 67 projekata elektrana od po najmanje jednog megavata, procenjenih na ukupno 3,74 milijarde evra

srbija francuska afd edf nuklearni program saradnja sastanak

Srbija traži podršku Francuske za prvu fazu nuklearnog programa

19. decembar 2025. - Francuska je strateški partner Srbije u energetskom sektoru, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

srbija pravila o radu trzista elektricne energije nikola tosic balansiranje

Nova Pravila o radu tržišta električne energije u Srbiji donose značajne izmene

19. decembar 2025. - Nikola Tošić, direktor Direkcije za tržište električne energije EMS-a, detaljno je objasnio šta donose nova Pravila o radu tržišta električne energije

konkurs BiH projekte odrzive energije lokalne zajednice

Počeo konkurs u BiH za projekte održive energije za lokalne zajednice

19. decembar 2025. - EU4CAET Instrument za dodjelu grantova objavio je svoj prvi poziv za projekte za obnovljivu energiju u okviru lokalnih zajednica u BiH