Foto: Freepik
Zagađenje vazduha ostaje jedna od najvećih pretnji po zdravlje Evropljana. Prema najnovijem izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), u 2023. godini zabeleženo je 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izloženošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu.
Evropska agencija za životnu sredinu je objavila izveštaj Posledice po ljudsko zdravlje od zagađenja vazduha u Evropi: stanje opterećenosti bolestima 2025 (Harm to human health from air pollution in Europe: burden of disease status 2025).
Izveštaj analizira tri zagađujuće materije: suspendovane čestice iliti mikroskopsku prašinu tipa PM2.5, azot-dioksid (NO2) i ozon (O3), i njihov doprinos prevremenom umiranju i ugrožavanju zdravlja građana u 41 zemlji Evrope.
U 2023. godini, Evropljani su bili izloženi koncentracijama zagađujućih čestica znatno iznad vrednosti koje preporučuje Svetska zdravstvena organizacija. Preporuke za maksimalne koncentracije PM2.5 iznose pet mikrograma po kubiku spoljnog vazduha, za O3 šezdeset mikrograma, a za NO2 deset po kubnom metru.
Godišnji broj slučajeva prevremene smrti u EU povezanih sa finim česticama smanjen je za 57 odsto između 2005. i 2023. godine
Broj slučajeva prevremenog umiranja povezanih sa finim česticama smanjen je u EU za 57 odsto između 2005. i 2023. godine, čime je već premašen cilj za 2030. iz Akcionog plana EU za nula zagađenja, postavljen na 55 odsto. U EU je prošle godine stupila na snagu revidirana Direktiva o kvalitetu ambijentalnog vazduha (AAQD), koja približava maksimalne dozvoljene vrednosti koncentracija zagađujućih supstanci preporukama Svetske zdravstvene organizacije.
Čak 95 odsto stanovnika evropskih gradova je i dalje izloženo više od toga.
Posmatrano samo na nivou EU, poštovanje smernica SZO bi 2023. sprečilo 182.000 smrtnih slučajeva povezanih sa PM2.5, 63.000 koje je uzrokovao ozon i 34.000 smrtnih slučajeva od NO2.
Ukupno, u 40 zemalja koje je obuhvatio izveštaj, 206.000 smrtnih slučajeva pripisuje se izloženosti višim koncentracijama PM2.5 od preporučenih. Turska nije uključena, jer je broj stanica sa kojih su dostupni podaci bio premali da bi se izradile mape koncentracije tih sitnih čestica. Broj smrtnih slučajeva zbog izloženosti O3 iznosi 71.000, a azot-dioksidu – 56.000.
Na nivou cele Evrope, prevremeno je umrlo ukupno 333.000 osoba.
Građani Jugoistočne Evrope trpe najveće posledice po zdravlje zbog visokog nivoa zagađenja
Posmatrano na nivou svih 40 zemalja, najveći broj smrtnih slučajeva u 2023. povezanih sa zagađenjem vazduha česticama PM2.5 zabeležen je u Italiji, Poljskoj i Nemačkoj. Međutim, najveći relativni uticaj izražen kroz godine izgubljenog života na 100.000 stanovnika tokom 30 godina, primećen je u zemljama Jugoistočne Evrope. Godine izgubljenog života predstavljaju procenu prosečnog broja dodatnih godina koliko bi ljudi statistički živeli da nisu umrli pre dostizanja očekivane dužine života.
Najviše godina života su izgubili stanovnici Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije. Posmatrano na nivou zemalja članica EU, na prvom mestu je Bugarska, zatim Grčka i Rumunija.
Najveći apsolutni broj smrtnih slučajeva u 2023. godini povezanih sa NO2 zabeležen je u Turskoj, Italiji i Nemačkoj. Posmatrano u godinama života, najviše je izgubilo stanovništvo u Turskoj, na Kipru, u Grčkoj, Srbiji i Italiji.
U Nemačkoj, Italiji i Francuskoj je zabeleženo najviše smrtnih slučajeva povezanih sa emisijama O3. Najveći broj godina izgubljenog života na 100.000 stanovnika tokom 25 godina pretrpeli su u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Hrvatskoj i Mađarskoj.
Na Zapadnom Balkanu, suspendovane čestice izazvale su 22.426 preuranjenih smrtnih slučajeva
Na Zapadnom Balkanu, usled izloženosti suspendovanim česticama je prevremeno umrlo 22.426 osoba. Najveći broj je zabeležen u Srbiji, 8.735, zatim u BiH, 4.783, Albaniji, 3.551, Severnoj Makedoniji, 2.667, na Kosovu*, 2.135, i u Crnoj Gori, 555.
Ipak, i u ovom području je od 2005. godine registrovan znatan napredak. Stopa smrtnosti povezana sa česticama PM2.5 je najviše opala u Severnoj Makedoniji, 57,2 odsto, zatim na Kosovu*, 55,3 odsto, u Crnoj Gori, 53,6 odsto, Albaniji, 53,2 odsto, Srbiji, 50,2 odsto, a najslabiji rezultat je u BiH, samo 34,8 odsto.
Zagađenje vazduha može izazvati demenciju
Pored prevremenog umiranja, izveštaj analizira bolesti povezane sa zagađenjem vazduha i njihov uticaj na kvalitet i dužinu života.
Prema rezultatima, čestice PM2.5 zdravlje najviše opterećuju ishemijskom bolešću srca, moždanim udarom, dijabetesom, rakom pluća, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća i dečjom astmom. Za NO2, najveći negativni zdravstveni uticaj je u dijabetesu, zatim moždanom udaru, hroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća i astmi kod dece i odraslih. Ozonu se pripisuje 7.000 smrtnih slučajeva od hronične opstruktivne bolesti pluća, jedine bolesti koja je razmatrana u istraživanju.
Za svakih dodatnih 10 mikrograma PM2.5 po kubnom metru vazduha, rizik od demencije se povećava 17 odsto
Kod bolesti koje zagađenje izaziva ili pogoršava, poput astme, glavni uticaj je narušeno zdravlje. Kod drugih, kao što su ishemijska bolest srca i rak pluća, posledica je prevremena smrt.
Novi dokazi pokazuju da zagađenje vazduha može izazvati i demenciju, čiji se opterećenje procenjuje većim nego kod drugih relevantnih oboljenja. Rezultati istraživanja koje su ove godine sproveli naučnici sa Univerziteta u Kembridžu pokazuju da se rizik od demencije povećava za 17 odsto za svakih dodatnih 10 mikrograma PM2.5 po kubnom metru vazduha.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.