Životna sredina

Međunarodni dan šuma – Šume i hrana

Svetski dan suma, sume i hrana

Foto: FAO

Objavljeno

20.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svakog 21. marta širom sveta se obeležava Međunarodni dan šuma. Inicijativu za obeležavanje ovog dana usvojila je 2012. Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Cilj je podizanje svesti o važnosti očuvanja šuma za budućnost naše planete, a ove godine poseban akcenat je stavljen na njihov značaj u obezbeđivanju hrane.

Ove godine, tema Međunarodnog dana šuma je Šume i hrana, jer više od pet milijardi ljudi koristi šumske proizvode za ishranu, medicinske potrebe i sredstva za život.

Šumski ekosistemi su bogat izvor orašastih plodova, voća, semenki, korenja, listova, meda, divljači i insekata, obezbeđujući ključne hranljive materije. Divljač je važan izvor proteina za autohtone narode i ruralne zajednice, naročito u tropskim oblastima. Više od 3.200 vrsta divljih životinja koristi se za ishranu.

Osim hrane, šume su neophodan izvor energije, jer obezbeđuju drvo za kuvanje i pečenje. Uobičajeni je izvor energije za kuvanje u ruralnim domaćinstvima, a omogućava pripremu hrane za skoro dve milijarde ljudi.

Šume doprinose poljoprivredi time što obezbeđuju staništa za oprašivače, pomažu u očuvanju zdravlja zemljišta, zadržavaju vodu, pružaju hranu i hladovinu za stoku, regulišu temperaturu i deluju kao prirodne barijere protiv vetra za useve.

Šume doprinose sigurnosti snabdevanja hranom i diverzifikuju izvore prihoda tokom kriznih situacija

Takođe su izuzetno bitne za sigurnost snabdevanja hranom i diverzifikuju osnovne izvore prihoda kada propadnu prinosi ili tokom oružanih sukoba, održavajući zajednice u životu kada su uobičajeni izvori hrane nedostupni. U kriznim situacijama, šume postaju ekonomski i prehrambeni oslonac, obezbeđujući do 20 odsto porodičnog prihoda u ruralnim područjima.

Šumska slivna područja obezbeđuju svežu vodu za više od 85 odsto najvećih svetskih gradova.

Šume nisu samo izvor hrane i energije, već i ključni faktor u borbi protiv klimatskih promena. One apsorbuju ugljen-dioksid, proizvode kiseonik i čuvaju prirodne resurse. Njihova zaštita i održivo upravljanje nužni su za dobrobit planete i budućih generacija.

Iako veoma važni, ovi ekosistemi su u opasnosti. Nažalost, krčenje i degradacija širom sveta ugrožavaju njihov opstanak. Godišnje 10 miliona hektara šume nestane zbog krčenja, dok približno 70 miliona hektara bude pogođeno požarima, pokazuju podaci Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ujedinjene nacije pozivaju zemlje da preduzmu mere na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi zaštitile i obnovile šume. Organizacija aktivnosti poput sadnje drveća, umetničkih izložbi, foto-konkursa ili edukativnih kampanja jača svest o važnosti šuma. Pojedinci takođe mogu doprineti, kroz jednostavne korake poput reciklaže, smanjenja potrošnje papira i plastike, te sadnjom biljaka i drveća u svojim zajednicama.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Glavni industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

20. mart 2025. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

20. mart 2025. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

20. mart 2025. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

20. mart 2025. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika