Na konferenciji u Zagrebu, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavilo je dva ključna alata za balansiranje energetske tranzicije i očuvanja prirode: Atlas bioraznolikosti Hrvatske i Kartu osjetljivosti prostora za razvoj solarnih i vjetroelektrana. Kao druga po veličini udela zaštićenih područja u Evropi, ova zemlja sada prednjači u inovativnom korišćenju digitalnih tehnologija za održivi razvoj.
Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana nastale su saradnjom organizacije The Nature Conservancy (TNC) i Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Karte su razvijene uz primenu naprednih modela stručnih analiza. Ključni aspekt TNC-ove metodologije pametnog planiranja predstavlja analiza oko milion posmatranja životinja iz preko 350 vrsta, uz detaljne predikcije rasprostranjenosti za vrste iz ugroženih grupa poput ptica, slepih miševa i velikih mesoždera.
Integracijom podataka o staništima, vrstama i ekološkim procesima, mape omogućavaju tačne procene rizika i informisano donošenje odluka o razvoju solarne i vetroenergetske infrastrukture s minimalnim uticajem na prirodu i lokalne zajednice.
„U procesu zelene tranzicije, stvaranja klimatski neutralnog, resursno učinkovitog te otpornog gospodarstva i društva, trebamo iskoristiti snagu digitalnih tehnologija“, rekla je ministarka zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković u svom uvodnom obraćanju.
Istakla je i da nove mape konflikata biodiverziteta ne samo da podržavaju nacionalne ciljeve energetske tranzicije, već i da doprinose pronalaženju rešenja u okviru evropske inicijative REPowerEU – čineći značajan korak ka smanjenju konflikta između očuvanja prirode i ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije.
Nacionalne mape konflikata biodiverziteta ključni su deo TNC-ove strategije pametnog planiranja
Mape se temelje na pilot-studiji koju su TNC i Institut Hrvoje Požar sproveli 2021. godine u Zadru. U Zadru je tada identifikovano dovoljno prostora za ispunjenje polovine nacionalnih ciljeva Hrvatske za 2030. u oblasti solarne i vetroenergije uz minimalan uticaj na prirodu i zajednice.
TNC je od tada primenio ovu metodologiju pametnog planiranja širom jugoistočne Evrope, uključujući nacionalne studije u Srbiji i Severnoj Makedoniji, kao i sličnu pilot-studiju u Nikšiću u Crnoj Gori.
„Nacionalne mape konflikata biodiverziteta ključni su deo TNC-ove strategije pametnog planiranja, koja može da pojednostavi izdavanje dozvola za projekte, smanji konflikte i minimizira finansijske rizike u energetskoj tranziciji zemlje,“ izjavila je Kasandra-Zorica Dropuljić, programska menadžerka obnovljivih izvora energije za jugoistočnu Evropu u organizaciji The Nature Conservancy.
Mape će biti integrisane u nacionalni prostorni plan Hrvatske
Mape će biti integrisane u nacionalni prostorni plan Hrvatske, pružajući osnovu za određivanje područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije (Renewable Acceleration Areas – RAAs), kako to nalaže Direktiva Evropske unije o obnovljivim izvorima energije.
Pored trenutne upotrebe u planiranju RAAs-a, mape su dizajnirane da budu dinamične i prilagodljive. Veliki deo osnovnih podataka, alata i metodologija biće javno dostupan kroz BioAtlas.
To je Atlas bioraznolikosti Hrvatske, prva nacionalna platforma otvorenih podataka o biološkoj raznovrsnosti u Hrvatskoj. Omogućava čuvanje, deljenje i veću dostupnost informacija o prirodi zemlje. BioAtlas se zasniva na globalnoj mreži Living Atlases, koja postoji već 20 godina i koju koriste mnoge države zbog njene efikasnosti u upravljanju podacima o biodiverzitetu.
Hrvatska je ovim projektom pokazala da inovativne tehnologije i naučni pristup mogu biti ključ za održivu budućnost, postavljajući primer za ceo region u borbi za očuvanje prirode u eri energetske tranzicije.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.