OIE

EU ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije – studija

Evropska unija ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije-studija

Foto: Freepik

Objavljeno

25.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rezultati analize Evropskog biroa za životnu sredinu pokazuju da Evropa ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije bez ugrožavanja proizvodnje hrane i zdravlja prirode.

Zaključak studije ‘Zemlja za obnovljive izvore’ koju je objavio Evropski biro za životnu sredinu (EEB) jeste da će za sadašnje i buduće projekte solarnih i vetroelektrana u Evropskoj uniji biti potrebno samo 2,2 odsto ukupnog zemljišta da ta zajednica najkasnije 2040. postigne klimatsku neutralnost.

Oko pet odsto zemljišta u EU se smatra prikladnim. Analiza otkriva da širom 27-članog trgovinskog bloka, čak i kada se izuzmu poljoprivredno zemljište i područja ključna za biodiverzitet, ostaje dovoljno prostora za razvoj projekata obnovljivih izvora energije.

Pitanje upotrebe zemljišta postalo je značajno nakon donošenja nove Direktive EU o obnovljivoj energiji. Predviđene su specijalne zone (go-to areas) za izgradnju i rekonstrukciju pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a države članice treba same da ih odrede. Neki od kritičara, najviše iz oblasti zaštite životne sredine, nisu zadovoljni ovom merom. Osmišljena je tako da za specijalna područja rok za izdavanje dozvola bude prepolovljen na 12 meseci. Ovaj izuzetak je napravljen nauštrb standarda za zaštitu životne sredine, tvrde protivnici.

Izveštaj pokazuje da zone sa raznovrsnim biodiverzitetom i poljoprivredno zemljište ne moraju biti ugroženi da bi Evropa dostigla klimatsku neutralnost.

Većina pogodnog zemljišta za razvoj obnovljivih izvora energije nalazi se u ruralnim oblastima

Većina zemljišta pogodnog za razvoj projekata obnovljivih izvora energije nalazi se u ruralnim oblastima: 78 odsto za solarne elektrane i 83 odsto za vetroelektrane. U studiji se navodi da postoji mnogo degradiranog poljoprivrednog zemljišta koje se može iskoristiti za postavljanje fotonaponskih postrojenja. Takođe, proizvodnja energije iz solara može da koegzistira sa proizvodnjom hrane i obnavljanjem zemljišta, i to kroz instaliranje agrosolarnih elektrana.

Baveći se izazovima i mogućnostima integracije obnovljive energije u ruralnim oblastima, EU može da postigne svoje klimatske ciljeve istovremeno podstičući ruralni razvoj i otpornost, tvrde autori studije.

Italija i Nemačka će morati da uvoze struju od svojih suseda

Ukoliko se pogledaju pojedinačne zemlje, pogodno zemljište nije jednako raspoređeno. Na primer, Italija i Nemačka će morati da uvoze struju, jer nemaju dovoljno ovakvih površina, dok ih Rumunija i Španija imaju u izobilju, znatno iznad svojih potreba za energijom.

Uključivanje lokalnih zajednica omogućiće postavljanje dovoljnog kapaciteta za iskorišćavanje obnovljivih izvora energije

Analiza se oslanja i na pretpostavljene promene u ponašanju ljudi. Pre svega na smanjenje aviosaobraćaja za 17 odsto i pad potražnje za energijom, kako bi ciljevi EU za 2040. bili ispunjeni.

Izveštaj uzima u obzir i otpor lokalnog stanovništva prema solarnim i vetroelektranama, zbog čega predlaže zaštitne zone oko stambenih i industrijskih područja gde se obnovljivi izvori energije ne mogu razvijati, i isključivanje zaštićenih područja koja mogu biti atraktivna za turiste.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Energetske kompanije pred izazovom obezbediti sigurnost snabdevanja i ubrzati zelenu tranziciju BEF 2026

Energetske kompanije na Zapadnom Balkanu pred izazovom – obezbediti sigurnost snabdevanja i ubrzati zelenu tranziciju

25. jul 2024. - Kompanije u regionu su suočene s izazovima energetske bezbednosti, dekarbonizacije i digitalizacije, a ključ su ulaganja u kapacitete, mrežu i baterije, složili su se na konferenciji BEF 2026 učesnici panela o tranziciji elektroenergetskog sistema

srbija eu region bef 2026 jelena matejic ems obnovljivi prikljucenje mreza

Matejić: Novih 12 GW iz obnovljivih izvora stiže na mrežu u narednih šest godina

25. jul 2024. - Jelena Matejić, direktorka Elektromreže Srbije, bila je učesnica panela posvećenog prenosnoj mreži na Beogradskom energetskom forumu 2026.

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

25. jul 2024. - Admir Šahmanović je istakao da su skupovi poput Beogradskog energetskog foruma 2026 (BEF 2026), prilika da se pošalje poruka Briselu

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

25. jul 2024. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.