OIE

Prenosni sistem Crne Gore spreman da prihvati 1,5 GW iz obnovljivih izvora energije

cges prenosni sistem prikljucak asanovic

Foto: CGES

Objavljeno

17.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Izgradnja 400 kV dalekovoda od Lastve do Pljevalja je najvažniji energetski projekat u Crnoj Gori i šire, i bez njegove realizacije nema ni zelene tranzicije, izjavio je Ivan Asanović, izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES). On je naveo da prenosni sistem bez značajnijih investicija može da prihvati elektrane na obnovljive izvore kapaciteta 1,5 GW.

Završetkom 400 kV dalekovoda, prema rečima Ivana Asanovića, kompletiraće se 400 kV prsten u Crnoj Gori, čime se značajno podiže sigurnost i pouzdanost rada prenosnog sistema.

Investicija će doprineti daljem razvoju privrede, naročito kada je reč o turizmu, i to podjednako na severu i jugu, a omogućiće i integraciju obnovljivih izvora električne energije u opštinama kroz koje prolazi.

Sve to će, kako je istakao, uticati na smanjenje gubitaka i dalji razvoj tržišta električne energije.

Dalekovod bi trebalo da bude završen do kraja godine

Asanović je istakao da izgradnja dalekovoda nije završena, ostalo je nekih deset odsto nerealizovanog posla, čiji se završetak očekuje do kraja godine.

On je objasnio da je dalekovod, kao i podvodni kabl prema Italiji, deo projekta Transbalkanskog koridora, koji bi trebalo da omogući bolje međusobno energetsko povezivanje Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i njihovo povezivanje sa neposrednim okruženjem.

Prva faza projekta je realizovana i podvodni kabl prema Italiji, zajedno sa TS Lastva i 400 kV dalekovodima do Čeva su u funkciji već tri i po godine, a efekti njegovog rada na CGES su višestruki. Došlo je do značajnog povećanja prihoda od aukcija prekograničnih kapaciteta, kako na granici sa Italijom, tako i na ostalim granicama, pa je samo u prošloj godini taj prihod premašio 40 miliona evra.

Prihod od prenosa električne energije premašio 40 miliona evra

On je saopštio da su razvoj prenosne mreže i skok cene električne energije na tržištu uslovili veliko interesovanje investitora za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

CGES je u poslednjih nekoliko meseci primio više desetina dopisa brojnih investitora za priključenje na prenosnu mrežu. Neki od njih su dobili i najbržu povratnu reakciju, pa su nakon dobijanja urbanističko-tehničkih uslova predali uredan zahtev za priključenje.

Analize su pokazale da je, kako je rekao, na prenosni sistem moguće priključiti oko 1,5 GW instalisane snage u obnovljive izvore energije, bez značajnih zahvata na prenosnoj infrastrukturi, dok će za dalju integraciju biti neophodan značajniji razvoj mreže u dijelu dodatnih interkonekcija sa susedima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vlasinske hidroelektrane eps modernizacija

EPS označio početak modernizacije Vlasinskih hidroelektrana

17. avgust 2023. - Projektom modernizacije će se povećati instalisana snaga i produžiti radni vek kaskadnog sistema Vlasinske hidroelektrane

evropska unija eu ruski gas zabrana energetska zajednica

Zabrana ruskog gasa EU je pravno gledano siva zona za Energetsku zajednicu

17. avgust 2023. - Tržišta gasa su povezana, pa se efekti već osećaju izvan EU, smatra Mari-Terez Rihter-Kunert, zamenica direktora Sekretarijata Energetske zajednice

bih republika srpska krediti granacija distributivna mreza petar djokic

Republika Srpska planira kredite od 400 miliona KM za termoelektrane i distributivnu mrežu

17. avgust 2023. - Republika Srpska spremna je da izda garancije za kredite vredne 400 miliona KM za ulaganja u proizvodnju struje i distributivnu mrežu

Evropa 2025. instalirala 19.1 gigavat iz vetra – EU zaostaje za svojim ciljevima

17. avgust 2023. - U Nemačkoj je 30 odsto kapaciteta vetrolektrana sagrađenih 2025. u Evropi, objavio je WindEurope. Na jugoistoku dominantna ostaje Turska.