Električna energija

Grčka traži zeleni koridor kroz Zapadni Balkan za izvoz struje u Evropu

Grcka zeleni koridor Zapadni Balkan izvoz struje Evropu

Foto: Jplenio on Pixabay

Objavljeno

23.03.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

23.03.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis lansirao je plan za instaliranje interkonekcija za izvoz električne energije iz obnovljivih izvora iz njegove zemlje, Bugarske i Afrike u Evropu, i to posebno na Zapadnom Balkanu.

Nova inicijativa Grčke za prenos električne energije iz obnovljivih izvora preko Zapadnog Balkana predstavljena je danas na samitu Evropske unije. Reč je o izgradnji interkonekcija na kopnu i pod morem preko šireg regiona.

Između ostalog, u Grčkoj se radi na mnogo više projekata proizvodnje zelene energije nego što joj je potrebno da ispuni ciljeve za 2030. godinu. Po poslednjem Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP ili NEKP), do kraja decenije treba da na mrežu poveže 15 gigavata iz obnovljivih izvora. Međutim, investitori su obezbedili takozvane proizvođačke sertifikate za skoro stotinu gigavata.

Zato su, zajedno sa vladom, zainteresovani za izvoz viška struje na ostatak Balkana i dalje po kontinentu. Proizvođači iz Bugarske i Rumunije bi takođe mogli da koriste navedene interkonekcije.

Nove interkonekcije bi prolazile preko Zapadnog Balkana

Vlada u Atini podstiče projekte poput Evroazijskog interkonektora (Izrael-Kipar-Grčka), GAP i GREGY (Egipat-Grčka) kao i ojačavanja postojećih veza sa Albanijom, Bugarskom i Italijom.

Konkretno, Grčka je objavila da želi elektroenergetski koridor ka Albaniji od tri gigavata koji bi mogao da se podigne na devet gigavata. Nacionalni operator sistema prenosa IPTO (grčki akronim je Admie) ispituje dve moguće trase ka dalje: jedna bi išla kopnom preko Crne Gore, Hrvatske i Slovenije da bi prošla kroz Austriju i južnu Nemačku. Druga putanja je za podmorski kabl od Albanije do Slovenije, pa dalje u istom smeru.

Kako kaže Micotakis, novi interkonektori treba da dopru do zemalja Zapadnog Balkana budući da tamo razvoj zelene energetike zaostaje za drugim delovima Evrope. Stoga bi nove veze pomogle tim državama da dobiju pristup struji iz obnovljivih izvora i da upotrebe svoje mreže za prebacivanje energije dalje ka Austriji i Centralnoj Evropi. Stav vlade u Atini je da bi sve strane imale brojne finansijske i koristi u domenu energetike.

Cafos: Radimo na obezbeđivanju političke i finansijske podrške

Po rečima premijerovog savetnika za energetiku Nikosa Cafosa, energetska kriza je dovela do preuređenja zamišljenih energetskih koridora u Evropi. Od sada je osovina Istok-Zapad manje važna, a osovina Sever-Jug dobija na pažnji. Grčka želi da ulaže u nove interkonekcije i da dobije podršku, i političku i finansijsku, od Evropske unije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

23. mart 2023. - Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime bi EU zaokružila Industrijski plan za zeleni dogovor

uvoz-struje-severna-makedonija

Severna Makedonija: Solar doveo do smanjenja uvoza struje na svega 2,75% potrošnje

23. mart 2023. - Rast instalisanih kapaciteta solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji bio je 2023. za 251% veći nego prethodne godine

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

23. mart 2023. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

Za privredu u Srbiji bice smanjene cene gasa struje

Za privredu u Srbiji biće smanjene cene gasa, struje

23. mart 2023. - Cene struje i gasa za privredu pašće otprilike 20 odnosno 15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović