OIE

Nemačka planira izgradnju dva međunarodna gasovoda za zeleni vodonik

Nemacka dva medjunarodna medunarodna gasovoda zeleni vodonik

Foto: Gascade, Fluxys

Objavljeno

27.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Operator sistema prenosa gasa u Nemačkoj Gascade i njegov belgijski partner Fluxys saopštili su da će ispod Severnog mora postaviti cevovod za zeleni vodonik. Osim toga, Nemačka se pridružuje projektu H2Med, s namerom da taj gasovod produži do svoje granice.

Ubrzo nakon što je zajedno s Norveškom obelodanila planove za proizvodnju i transport vodonika pod morem radi opskrbljivanja svojih budućih gasnih elektrana, Nemačka je objavila da će učestvovati u izgradnji dva cevovoda za zeleni vodonik. Operator sistema prenosa gasa te zemlje Gascade i Fluxys, njegov ekvivalent u Belgiji, prijavili su svoj poduhvat AquaDuctus Evropskoj komisiji za dobijanje statusa projekta od zajedničkog interesa (PCI).

Navedeni podmorski gasovod će biti dugačak preko 400 kilometara, rekao je Gascadeov direktor uprave Kristof fon dem Busše. Predviđeno je da prikuplja vodonik iz više proizvodnih pogona, a takođe bi bio otvoren za povezivanje s drugim međunarodnim tokovima vodonika kroz Severno more.

Prvi korak će biti da se kompleks vetroelektrane i pogona za proizvodnju vodonika SEN-1 2030. poveže sa cevovodom. Zatim bi trebalo priključiti vetroparkove koji su dalje na pučini u okviru nemačke ekskluzivne privredne zone, kao i infrastrukturu za vodonik kojom upravljaju druge zemlje koje izlaze na Severno more. Podmorski gasovod bi do 2035. trebalo da počne da prenosi do milion tona vodonika godišnje u Nemačku, stoji u objavi.

U planu je da se 2030. na AquaDuctus poveže prvi kombinovani projekat koji će se sastojati od vetroparka i pogona za proizvodnju zelenog vodonika

U naučnim studijama je u nemačkom i preostalom delu Severnog mora prepoznat potencijal za proizvodnju vodonika od stotinu gigavata, saopštile su dve kompanije. One su za AquaDuctus uradile studiju izvodljivosti.

Nemačka, Francuska unapređuju saradnju u oblastima vodonika, vetroelektrana na moru, baterija

Drugi projekat je najavljen nakon prošlonedeljnog sastanka nemačkog kancelara Olafa Šolca s predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu. Dve države su obećale da će sarađivati na stvaranju „evropske kičme u prenosu vodonika širom Evrope, uključujući neophodnu nacionalnu i međunarodnu infrastrukturu za vodonik“.

Nemačka u naporima za iskorišćavanje potencijala za vetroelektrane i proizvodnju vodonika na Severnom moru sarađuje sa Norveškom, Francuskom i Belgijom

Konkretnije, saopšteno je da će produžiti predloženi gasovod za zeleni vodonik H2Med do Nemačke i pojačati napore da se iskoristi potencijal na Severnom moru za postavljanje vetroelektrana, podrazumevajući proizvodnju vodonika. U zajedničkoj deklaraciji, oba lidera su izrazila posvećenost razvoju infrastrukture i za punjenje baterija i snabdevanje vodonikom.

H2Med je prvobitno zamišljen s godišnjim kapacitetom od dva miliona tona

Portugal, Španija i Francuska su prošlog meseca i zvanično objavili početak rada na zajedničkom projektu vrednom 2,5 milijarde evra. Za H2Med je prvobitno zamišljeno da prenosi dva miliona tona zelenog vodonika godišnje od Barselone do Marselja, uz dostizanje punog kapaciteta 2030. godine. Tako bi trebalo da pokrije deset odsto potrošnje vodonika u Evropi.

Proizvodnja zelenog vodonika je rešenje za čuvanje viška energije iz solarnih i vetroparkova, ali je još daleko od praga profitabilnosti. Trenutno se skoro sav vodonik pravi direktno od fosilnih goriva. Taj gas može da se koristi i u industrijskoj proizvodnji i saobraćaju.

Da bi mogao da se nazove zelenim, vodonik mora da se proizvodi korišćenjem struje iz obnovljivih izvora. U tom postupku, koji se obavlja u elektrolizerima, voda se rastavlja na molekule vodonika i kiseonika. S druge strane, termin čisti vodonik se obično koristi za rezultat elektrolize s napajanjem iz bilo kojeg izvora sa nula ili skoro nula emisija, a u njih se ubrajaju i nuklearne elektrane.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

27. januar 2023. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Americka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija postao neisplativ

Američka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija – postao neisplativ

27. januar 2023. - Bedrock Materials je u SAD osvojio poverenje investitora radom na razvoju tehnologije natrijumskih baterija, ali je odlučio da odustane

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

27. januar 2023. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

Turska glavnog cvorista prenos zelene struje EU

Turska se nadmeće za poziciju glavnog čvorišta za prenos zelene struje u EU

27. januar 2023. - Turska, Azerbejdžan, Gruzija i Bugarska pokreću projekat za prenos struje koji bi mogao da bude konkurent predloženoj podmorskoj vezi Gruzije i Rumunije