Energetska kriza

EPBiH će zbog manjka uglja sledeće godine imati duplo manje struje za izvoz

epbih termoelektrane smanjena proizvodnja ugalj izvoz

Rudnik uglja Kreka (foto: EPBiH)

Objavljeno

30.12.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.12.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda BiH sledeće godine proizvešće desetak odsto manje struje u termoelektranama u odnosu na ono što je predviđeno elektroenergetskim bilansom urađenim pre samo nekoliko meseci, a razlog su manje zalihe uglja od planiranih. To će uticati i na smanjenje viškova koje ova kompanija prodaje na komercijalnom tržištu, navodi se u Planu poslovanja za period od 2023. do 2025. godine, koji je usvojila Skupština akcionara kompanije.

Manjak od oko 500 GWh u proizvodnji temoelektrana znači i da bi prodaja na tržištu, i izvoz, mogli da budu prepolovljeni jer je bilo planirano da se 2023. godine na taj način proda malo više od 1.000 GWh.

To je i sama kompanija priznala, pa je navela da korekcije u očekivanoj proizvodnji negativno utiču na planirane bilansne viškove, a time i na planirane finansijske rezultate.

Kompanija će tako dve godine zaredom zabeležiti pad ukupne proizvodnje struje, najvećim delom zbog termoelektrana, jer je 2021. proizvela 6.700 GWh, 2022. se očekuje 5.900 GWh, a 2023. još manje 5.800 GWh. EPBiH je pad proizvodnje najavio pre godinu dana, ali tada se u 2022. očekivao pad na 6.000 GWh, a najnovije procene govore da će proizvodnja ove godine biti ispod 5.900 GWh.

Razlog za manju proizvodnju termoelektrana je nedovoljno uglja

Razlog za umanjenje proizvodnje u termoelektranama od 500 GWh su smanjene zalihe i isporuke uglja u toku 2022, navodi se u Planu poslovanja.

Elektroenergetski bilans za period 2023-2025 pripreman je u III kvartalu kada je, kako kaže EPBiH, bilo teško predvideti ostvarenje energetskih parametara za 2022, ali u momentu finalizacije Plana poslovanja, krajem novembra, izvesno je da će stanje zaliha uglja na depoima u termoelektranam na kraju decembra biti daleko manje nego što je to predviđeno Bilansom.

Kasni i gradnja solarnih elektrana

Koji su konkretni razlozi za manje isporuke uglja iz rudnika u vlasništvu EPBiH, ova kompanija nije navela. Ugalj je zbog energetske krize postao veoma tražena roba, a za prvih sedam meseci, prema zvaničnim podacima, BiH je izvezla 207.000 tona, a u istom periodu prošle 88.000 tona. Dobar deo je otišao u Srbiju zbog njenih problema sa smanjenom proizvodnjom uglja.

Takođe, kako navodi EPBiH, u međuvremenu je došlo i do izmene predviđenog ulaska u pogon novih proizvodnih pogona, pre svega novih fotonaponskih elektrana tako da se osim solarne elektrane Rešetnica ne očekuje početak rada ostalih elektrana do 2025.

Zbog toga će proizvodnja u 2023. i 2024. biti smanjena za više od 215 GWh.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska subvencije energetsko siromastvo fzoeu javni poziv

Energetski siromašna domaćinstva u Hrvatskoj dobijaju subvencije od 25 miliona evra za renoviranje

30. decembar 2022. - Subvencije za domaćinstva u riziku od energetskog siromaštva su deo paketa od 652 miliona evra za ovu godinu

bih energoinvest transformatori tuzla

Energoinvest predstavio prve domaće transformatore proizvedene u Bosni i Hercegovini

30. decembar 2022. - Kompanija Energoinvest predstavila je prve domaće transformatore proizvedene u Bosni i Hercegovini pod sopstvenim brendom

bih republika srpska hidroelektrane bistrica tuneli petar djokic gradiliste

Đokić: Tri hidroelektrane na Bistrici biće završene do kraja 2026.

30. decembar 2022. - Kineska kompanija AVIC zadužena je za gradnju tri hidroelektrane, ukupne snage 39 MW, kojima će upravljati Elektroprivreda Republike Srpske

Admir Sahmanovic ministar energetike rudarstva spajanju oba njegova resora

Admir Šahmanović postao ministar energetike i rudarstva po spajanju oba njegova resora

30. decembar 2022. - Admir Šahmanović, koji je vodio oba sada spojena ministarstva, i formalno je u parlamentu izabran za ministra energetike i rudarstva