Električna energija

Potpisan sporazum o izgradnji kabla za snabdevanje strujom iz Azerbejdžana

Potpisan sporazum o izgradnji interkonekcije za snabdevanje strujom iz Azerbejdžana

Foto: Bilal Agalarov from Pixabay

Objavljeno

20.12.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.12.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Crnomorski električni kabl koji će snabdevati evropske zemlje strujom iz Azerbajdžana biće dugačak preko 1.100 kilometara. Sporazum o izgradnji kabla za prenos azerbejdžanske struje u Evropu potpisali su lideri Mađarske, Azerbajdžana, Rumunije i Gruzije.

Sporazum o izgradnji podvodnog električnog kabla ispod Crnog mora za prenos struje iz Azerbejdžana u Evropu potpisali su u Bukureštu lideri Mađarske, Rumunije, Gruzije i Azerbajdžana, Viktor Orban, Nicolae Ciuca, Irakli Garibašvili i Ilham Alijev.

Početak izgradnje elektroenergetskog kabla predviđen je za septembar sledeće godine, a puštanje u rad planira se najranije 2029. Kabl snage do 1.000 megavata, biče dugačak 1.195 kilometara i povezivaće Azerbejdžan sa Mađarskom, preko Gruzije i Rumunije i ispod Crnog mora.

Potpisivanju sporazuma je prisustvovala i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ona je kazala da je strategija Evropske unije da okrene leđa ruskim fosilnim gorivima i diverzifikuje se prema pouzdanim energetskim partnerima. Fon der Lajen je istakla da je EU spremna da pruži finansijsku podršku ovom projektu kada bude urađena studija izvodljivosti.

Fon der Lajen: EU je spremna da pruži finansijsku podršku ovom projektu kada bude urađena studija izvodljivosti

„Kako bismo integrisali rastući udeo obnovljivih izvora energije, zaista su nam potrebne jače elektroenergetske interkonekcije. Zbog toga je crnomorski energetski kabl između Rumunije, Gruzije i Azerbajdžana tako važan. To će pomoći u jačanju naše sigurnosti snabdevanja dovođenjem električne energije iz obnovljivih izvora u EU preko Rumunije i kroz Mađarsku,“ objasnila je Fon der Lajen.

Predsednica Evropske komisije je napomenula da bi crnomorski kabl mogao transformisati Gruziju u energetsko čvorište električne energije i integrisati je u unutrašnje tržište električne energije EU. Ova interkonekcija će povezivati dve crnomorske obale, energetski, kao i digitalno, tako da električni kabl ispod Crnog mora pruža višestruke mogućnosti, navela je Fon der Lajen.

Crnomorski kabl mogao bi da doprema struju i do Moldavije, Ukrajine, kao i do zemalja Zapadnog Balkana, istaknuto je na sporazumu u Bukureštu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kopaonik ce biti domacin 37. CIGRE savetovanja, u fokusu tehnologije buducnosti i izazovi energetske tranzicije

37. CIGRE savetovanje na Kopaoniku: u fokusu tehnologije budućnosti i izazovi energetske tranzicije

20. decembar 2022. - Od 26. do 30. maja 2025. godine, u hotelu Grand na Kopaoniku održaće se 37. Savetovanje CIGRE Srbija – jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu

toplana gas ljubljana energetika te tol

Glavno gorivo toplane u Ljubljani nije više ugalj, već gas

20. decembar 2022. - TE-TOL, glavna toplana za daljinsko grejanje u slovenačkoj prestonici Ljubljani, preuzela je novoizgrađeno postrojenje na prirodni gas i paru

severna makedonija spajanje trzista eu grcka sanja bozinovska

Severna Makedonija planira da spoji tržište električne energije sa EU do prvog kvartala 2027.

20. decembar 2022. - Ministarka Sanja Božinovska učestvovala je na Forumu za integraciju tržišta električne energije održanom u Evropskom parlamentu u Briselu

Kostadinov Zapadni Balkan energetsku krizu odgovorio inovacijama ambicijom

Kostadinov (GGF): Zapadni Balkan je na energetsku krizu odgovorio inovacijama, ambicijom (video)

20. decembar 2022. - Poslednje tri do četiri godine su u najmanju ruku bile transformativne u pogledu energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu, kaže Borislav Kostadinov, direktor fonda u kompaniji Finance in Motion zadužen za GGF