Energetska kriza

Srbija će na uvoz struje i uglja do kraja godine potrošiti milijardu evra

Mihajlovic EPS ce na uvoz struje i uglja do kraja godine potrositi milijardu evra

Foto: iStock

Objavljeno

08.06.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.06.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu evra, a uvoz će se nastaviti sve do 2024. godine, izjavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarska rudarstva i energetike.

Milijardu evra je, kako je objasnila Zorana Mihajlović, procena ukupnog iznosa neophodnog za nabavku struje i uglja do kraja godine, uključujući i oko 530 miliona evra za uvoz od 12. decembra, kada se desio kolaps u Elektroprivredi Srbije (EPS), do kraja aprila. Ceh uvoza struje je mnogo veći zbog energetske krize jer se struja prethodnih godina uvozila po 30 do 50 evra po megavat-satu (MWh), a danas su cene tri do četiri puta veće.

Da podsetimo, 12. decembra je zbog lošeg kvaliteta uglja, i nedovoljnih količina, naglo smanjena proizvodnja u dve najveće termoelektrane EPS-a – Nikola Tesla A i B (TENT A i TENT B), pa su termoelektrane radile sa samo 1.000 megavata (MW) snage umesto sa oko 3.000, a uvoz je dostigao i 45 odsto potrošnje.

EPS i sada uvozi struju, što se nije dešavalo godinama unazad

Uvoz od tada nije prestajao, pa EPS i sada uvozi struju, što nikada nije radio u ovom periodu godine. Zorana Mihajlović kaže da Srbija svakog dana uvozi električnu energiju da bi zadovoljila od 10 do 17 odsto svoje potrošnje. To je posledica, kako je rekla, manjim delom remonta u EPS-u, a većim onoga što se desilo u decembru prošle godine, preneli su lokalni mediji.

Srbija će morati da potroši verovatno i milijardu evra do kraja godine za uvoz električne energije i uglja samo zato što neko nije radio svoj posao, istakla je Mihajlović. Ona je navela da će EPS tek početkom 2024. moži da obezbedi proizvodnju energije za domaće potrebe, kao što je to bilo pre 12. decembra prošle godine.

U kopove se mora uložiti 150 miliona evra

Ona je objasnila da EPS mora da uloži najmanje 150 miliona evra kako bi površinski kopovi u Rudarskom basenu Kolubara davali dovoljne količine uglja. Problem je, kako je dodala, što EPS prethodnih godina nije vodio računa o kopovima.

Među greškama koje su napravljene ona je navela da je planiranje bilo loše, pa tako nije na vreme skinuta otkrivka sa uglja, niti je pripremljena infrastruktura, kao što su putevi. Mihajlović je naglasila da je nemoguće kopove pripremiti u kraćem vremenskom periodu.

Inače, Vlada Srbije je EPS-u dozvolila da uveze četiri miliona tona uglja do kraja 2023, i prvi ugovori sa rudnicima Pljevlja i Banovići su potpisani.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Alcazar Energy Partners investicioni fond zelenu energiju 490 miliona dolara

Alcazar Energy Partners uvećao investicioni fond za zelenu energiju na 490 miliona dolara

8. jun 2022. - Fond za održivu infrastrukturu Alcazar Energy Partners II SLP-SCSp (AEP-II) kompletiran je, prikupivši ukupno 490 miliona dolara

Borislav Kostadinov prekretnici zeleno investiranje GGF Green for Growth Fund Fond za zeleni razvoj Beogradski energetski forum

Kostadinov (GGF): U mnogim zemljama se približavamo prekretnici za zeleno investiranje

8. jun 2022. - Balkanu treba kritična masa u razvoju zelene energetike za prekretnicu za zeleno investiranje, izjavio je Borislav Kostadinov iz GGF-a

francuska aukcije plutajuce vetroelektrane

Francuska dodelila prve svetske fid-in tarife za komercijalne projekte plutajućih vetroelektrana

8. jun 2022. - Francuska je objavila pobednike aukcije za fid-in tarife za instaliranje plutajućih vetroturbina snage 250 MW u Južnoj Bretanji

Baterija napravljena od cinka i lignina

Ekološki prihvatljiva baterija napravljena od cinka i lignina

8. jun 2022. - Istraživači sa Univerziteta u Linćepingu u Švedskoj napravili su novu vrstu baterije, od cinka i lignina. Jeftina je i reciklabilna.