Otpad

Srbija poslednja u Evropi po reciklaži kućnog otpada, Hrvatska ostvarila drugi najveći rast

reciklaza-kucni-otpad-srbija-hrvatska

Slika: Pixabay/ADMC

Objavljeno

16.07.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

16.07.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Srbija je zabeležila najveći pad u reciklaži kućnog otpada u Evropi između 2010. i 2019. godine, čitavih 70%, a prosečna stopa reciklaže je svega 0.4%. Istovremeno, recikliranje otpada iz domaćinstava u Hrvatskoj skočilo je za čak 655%, pa je stopa reciklaže u 2019. godini bila solidnih 30,2%, u poređenju sa svega 4% u 2010. godini, pokazuje studija firme  Clear It Waste Services, koja pruža usluge odnošenja otpada.

Hrvatska je druga po porastu reciklaže kućnog otpada među 32 posmatrane zemlje. Prvo mesto zauzela je Litvanija, gde je recikliranje skočilo za 914% i gde je stopa reciklaže u 2019. godini bila 49,7%, u poređenju sa ispod 5% zabeleženih 2010. godine.

Hrvatska je plasirana odmah iza Litvanije po porastu reciklaže

Crna Gora je zauzela treće mesto, sa porastom reciklaže otpada iz domaćinstava za 511% od 2010. do 2019. godine, ali je prosečna stopa recilkiranja bila svega 3,6%, pa se ova zemlja ipak našla na pretposlednjem mestu među onima gde je zabeležen značajan rast.

Drugi najveći pad u reciklaži, od 10%, zabeležen je u Rumuniji, navodi se u saopštenju kompanije Clear It Waste Services.

Među ostalim zemljama koje pokriva Balkan Green Energy News, Slovenija je ostvarila rast od 164%, zauzevši šesto mesto u Evropi, dok Bugarska deli 16. poziciju sa Francuskom, uz porast od 29%, a Grčka zauzima 17. mesto, sa 23%.

Nemačka ima najveću stopu reciklaže kućnog otpada u Evropi – 65,5%

Najveća prosečna stopa u Evropi zabeležena je u Nemačkoj, gde se reciklira čak 65,5% otpada iz domaćinstava. Drugoplasirana je Austrija, sa stopom od 57,6%, a slede Belgija, sa 53,9%, Holandija, sa 52,1%, i Švajcarska, sa 51,8%, navodi se u studiji, u kojoj su korišćeni zvanični podaci Eurostata, kancelarije za statistiku Evropske unije.

U saopštenju se takođe napominje da Evropska agencija za životnu sredinu poslednjih godina registruje značajan porast količina kućnog otpada u EU, dok unija teži da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropska unija radi na uvođenju novih mera za smajenje ambalažnog otpada

Evropska unija uvodi mere za ograničavanje količine ambalažnog otpada

16. jul 2021. - Evropski parlament je usvojio Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Količina ambalaže 2040. godine mora da bude 15 odsto manja nego sada

rec-harlingen spalionica otpada

Hrana koja se uzgaja u blizini spalionica otpada kontaminirana supstancama visokog rizika

16. jul 2021. - Biomonitoringom emisija u Slovačkoj i Holandiji otkriveni su visoki nivoi perzistentnih organskih zagađivača (POPs) u hrani i životnoj sredini u blizini spalionica otpada

Mitsubishi Power EPS u sistem za odsumporavanje TENT u A

Mitsubishi Power predao EPS-u sistem za odsumporavanje u TENT-u A

16. jul 2021. - Nakon Kostolca B, i u Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu konačno je pušten u rad sistem za odsumporavanje, pa će vazduh biti čistiji

Dan planete Zemlje 2024, Planeta protiv plastike

Dan planete Zemlje 2024: Planeta protiv plastike

16. jul 2021. - Dan planete Zemlje obeležava se svakog 22. aprila počev od 1970. godine. Ovogodišnja tema je Planeta protiv plastike.